Objavljeno: pet, 06. jan, 2012.

Intervju – Tarzan Milošević: Možemo za pet godina postati izvoznik hrane

Tarzan Milosevic01 199x300 Intervju   Tarzan Milošević: Možemo za pet godina postati izvoznik hraneCrnogorska mesna industrija trebalo bi do sredine godine da dobije mogućnost za plasman svojih proizvoda na tržište Evropske unije – najavio je u intervjuu za Pobjedu ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Tarzan Milošević. Rekao je da potrebe za junećim i pilećim mesom možemo podmiriti za tri do pet godina, a za 70 odsto smanjiti uvoz mlijeka.

Razgovarala Irena Kovačević

POBJEDA: Pojedini predstavnici mesne industrije tvrde da su spremni za izvoz u EU, ali da država nije uspostavila integrisan sistem bezbjednosti hrane. Šta još treba da obezbijedite?

MILOŠEVIĆ: Očekujem da bi od sredine godine trebalo da budemo spremni za izlazak proizvoda mesne industrije na tržište EU. Specijalistička veterinarska laboratorija je nabavila najmoderniju opremu, ali standardi moraju biti sertfikovani od strane EU. I Veterinarska uprava treba da ispuni još jedan paket zahtjeva, što bi trebalo da bude realizovano do kraja marta ove godine.

POBJEDA: Proizvođači veliku šansu vide i na ruskom tržištu. Imate li povratnu informaciju nakon što su inspektori iz ove zemlje krajem prošle godine obišli naše objekte?

MILOŠEVIĆ: Nemamo zvaničan odgovor, ali imamo informaciju da su inspekcijski organi Rusije i Bjelorusije od pregledanih 12 objekata dali zeleno svijetlo za šest jer ispunjavaju njihove standarde.

Čeka se saglasnost i Kazahstana kao treće članice Carinske unije, što bi našim proizvodima otvorilo put i na tržište ove unije.

POBJEDA: Pored ambicioznih izvoznih planova, Crna Gora i dalje uvozi ogromne količine hrane, pa i one za čiju proizvodnju imamo velike mogućnosti?

MILOŠEVIĆ: Vjerujem da Crna Gora ima mogućnosti da za tri do pet godina supstituiše uvoz junećeg i pilećeg mesa, a uvoz mlijeka i mlječnih prerađevina smanji za 70 odsto. To se može ostvariti ako se nastavi dinamika povećanja proizvodnje, naročito u stočarstvu, započeta realizacijom MIDAS grant podrške poljoprivredi, u okviru koje je za nekoliko mjeseci realizovano 1,6 miliona eura. Početkom 2013. godine trebalo bi da se podrška nastavi kroz IPARD program, na osnovu kojeg ćemo godišnje imati na raspolaganju oko 40 miliona eura.

Kroz MIDAS ćemo ubrzo dobiti 300 ojačanih proizvođača, bez obzira da li su uložili u nabavku stoke, mehanizacije ili u objekte. To je oko sedam miliona uloženih eura, što je velika cifra za Crnu Goru. Samim tim povećaćemo proizvodnju i svake godine biće slično.

POBJEDA: Da li je to ambiciozan plan? Koliko je proizvođača kroz MIDAS projekat tražilo podršku, recimo, za nabavku stoke?

MILOŠEVIĆ: Očekujemo da će biti nabavljeno oko 800 grla. Sada uvozimo oko 80 miliona eura mesa, mesnih prerađevina, žive stoke, mlijeka i mlječnih prerađevina. To je šansa da ljudi povećaju proizvodnju ovih proizvoda. Nabavkom 5.000 rasnih muznih krava, uz povećanje kapaciteta mljekara, 20 hiljada junadi, zatim 500 hiljada piladi u turnusu napravili bismo pravu stvar. Jagnjadi imamo dovoljno za naše potrebe, uvozi se samo povremeno. Imamo oko tri hiljade junadi u tovu i ako bi svake sezone za toliko povećavali broj, za nekoliko godina završili bismo posao. Uvoz oko tri miliona piladi možemo zamijeniti vrlo brzo, naročito jer imamo potrebne kapacitete klanica. Crna Gora je krenula putem proizvodnje junećeg, ali i pilećeg mesa. To se neće moći zaustaviti. Ukoliko bi podsticajne mjere bile mnogo veće nego sada došli bismo u situaciju da imamo i za izvoz.

POBJEDA: Ima li interesovanja stranih investitora da proizvode u Crnoj Gori?

MILOŠEVIĆ: Izraelci su zainteresovani da grade pogone za tov junadi, piladi… i da ih distribuiraju u Rusiju i Kinu. Predstavnici izraelskih velikih preduzeća posjetiće Crnu Goru u martu. Pripremamo im dokumentaciju. Njima je potreban veliki prostor, odnosno objekti. Traže da mi napravimo farme, a da zajednički ubiramo razliku između cijene od pet hiljada prosječnih litara mlijeka koje daju naše krave i 11, koliko oni namjeravaju da obezbijede. Ni jedno grlo u Izraelu ne daje manje od 11.000 litara mlijeka jer imaju najkvalitetniji način uzgoja stoke. Smatram da Crna Gora ima kapacitete koji njima trebaju, posebno kada je ispaša u pitanju. Za objekte nam trebaju investicije, ali i podsticaj države.

POBJEDA: Jesenas na Miločerskom ekonomskom forumu ste kazali da Crna Gora nema jasnu strategiju poljoprivrede, u smislu koje proizvode treba da podržava. Hoce li biti nove strategije?

MILOŠEVIĆ: Već sam obišao mnoge opštine na sjeveru i zajedno sa predsjednicima lokalnih samouprava napravio dogovor, odnosno strategiju. Obećavam da ćemo u proljećnoj sjetvi ove godine imati povećanje zasijanih površina makar 50 odsto u odnosu na prošlu godinu. Ako je na Žabljaku, recimo, 2010. bilo 100 hektara, 2011. godine 200 hektara, tražio sam da mi napišu šta im treba da ove godine bude 400 hektara. To je put kojim Crna Gora treba da ide – da napravimo dobre temelje za proizvodnju, a tržište će samo dalje da uređuje ponudu i tražnju. Ja sam optimista da se strategija po opštinama može napraviti i dati rezultat. Nijesmo velika država. Zbog čega ne možemo da imamo strategiju za svaki naš proizvod? Zar smo toliko nesposobni?! Za maslinu, jabuku, krušku, junad, pilad, mlijeko… Možemo to definisati tokom 2012. godine da bismo to ostvarili u narednih nekoliko.

POBJEDA: Proizvođači iz Zete i Malesije bili su nezadovoljni plasmanom povrća prošle sezone. Radite li na konceptu planske proizvodnje za ovu godinu, jer je, kako smatraju, već isteklo vrijeme za dogovor?

MILOŠEVIĆ: Vraćamo se na priču iz jula prošle godine. Nijeste čuli ni za jedan proizvod da je bio problematičan. Imali smo 100.000 tona krompira, mnogo više nego prethodne godine i sve je realizovano. Prodali su borovnice, maline, voće, kupus, paradajz, papriku, krastavac. Čitava se priča svela na lubenicu, koje je bilo 30.000 tona, a kako smo bili informisani očekivalo se 19.000 tona. Otkupili smo pet hiljada tona, a toliko se izvezlo. Nije naša obaveza bila da to radimo. Ljudi očekuju da baš svaki komad prodaju. U Makedoniji je ostalo 30.000 tona neprodato i niko nije riječ progovorio. Mora se voditi računa da se sadi određenom dinamikom, kako se ne bi desilo da svi proizvodi pristignu u isto vrijeme.

POBJEDA: Nedostatak povoljnih kredita veliki je problem proizvođača. Investiciono razvojni fond, koji je za MIDAS davao najpovoljnija sredstva, odbio je da kreditira veći broj projekata. Kako to komentarišete?

Tarzan Milosevic 300x199 Intervju   Tarzan Milošević: Možemo za pet godina postati izvoznik hraneMILOŠEVIĆ: Treba znati zbog čega su odobravali kredite ili ne. Obično ljudi traže veće iznose nego što im je odobreno od nas. Svi koji nijesu preko IRF-a dobili kredit, a imaju sporazum o grantu, treba da dođu u Ministarstvo da zajedno provjerimo njihove zahtjeve. Mislim da je, ipak, mnogo manje onih koji su nezadovoljni, pet ili deset ljudi, ali da su bučniji, nego drugih 200 kojima su odobreni.

Mislim da još nema dovoljno senzibiliteta kod svih poslovnih banaka za kreditiranje projekata iz poljoprivrede. Ima i svijetlih primjera, jer je jedna od njih, da je ne reklamiram, realizovala više od 20 kredita za MIDAS projekte.

POBJEDA: Da li smanjenje agrobudžeta za ovu godinu može usporiti evropski put crnogorske poljoprivrede i Vaše projekcije o povećanju proizvodnje?

MILOŠEVIĆ: Subvencije nijesu manje. Manji agrobudžet nadomjestićemo kroz podršku Svjetske banke i kredit koji je najavio premijer, a koji bi trebalo da bude na nivou 30-ak miliona, zajedno sa sredstvima Evropske investicione banke. Od toga polovina treba da se usmjeri u poljoprivredu. Pitanje je hoćemo li imati odgovarajuće projekte, zainteresovane ljude. Ministarstvo će participirati u kamatama, kako bi ljudi dobili jeftinija sredstva. Jedan dio podrške za infrastrukturu u ruralnim područjima biće nadomješten preko Direkcije za izgradnju. Ministarstvo ne treba da se bavi socijalnom politikom, nego razvojnom. Ostala ministarstva treba da omoguće da se škole ne gase, ambulante rade, putevi probijaju i održavaju. Naša je obaveza da se bavimo proizvodnjom i stvaramo uslove da u sljedećoj godini bude što više zasijanih površina.

Ne bježi država od toga da pomogne, ali je važno da i opštine svojim agrobudžetima pokažu da im je poljoprivreda na vrhu. Tražićemo podatak koliko su opštinski agrobudžeti. Očekujem da će ove godine biti veći nego prošle.

POBJEDA: Koliko je realno očekivati od crnogorskih opština da povećaju izdvajanja za ovu oblast, ako je država, zbog krize, opredijelila manje novca?

MILOŠEVIĆ: Realno je to očekivati, jer je to najlakši način da relativno malim ulaganjem riješe socijalne probleme i nezaposlenost u ruralnim sredinama. Država će u tom pravcu dati podršku opštinama.

POBJEDA: Na šumarskom forumu održanom prije mjesec dana na Cetinju čuo se i podatak da imamo 118 miliona kubika šume. Ranije smo imali 72 miliona. Znači li to da će država dozvoliti i veću sječu?

MILOŠEVIĆ: Obično se tri do četiri odsto etata, raspoložive mase, može sjeći. To je tri do četiri miliona kubika šume. Mi ne koristimo dovoljno ni postojeći etat od 600 hiljada kubika, zato što koncesionari ne naprave blagovremeno dobre puteve, ne mogu da izvuku šumu ili nije dobrog kvaliteta. To je dio njihovih izgovora. Mi ćemo tačno za ovu godinu definisati šta oni mogu da rade i vidjeti koliki je raspoloživi etat. Proizvodnja drveta i građe može značajno da poveća BDP. Milion kubika drveta u trupcu, uslovno rečeno, vrijedi 40 do 60 miliona eura, u građi od 60 do 80 miliona, u namještaju 150 do 200 miliona. To može da zaposli ogroman broj radnika, pa je naša ambicija da stimulišemo ljude da ne izvoze trupce, nego da prerađuju drvo u namještaj. Drvna industrija bi mogla biti novi zamajac Crne Gore.

Znamo tačno šta nas čeka nakon dobijanja datuma pregovora

POBJEDA: Da li u Ministarstvu tačno znate šta vas čeka u narednom periodu, posebno nakon dobijanja datuma pregovora za članstvo u EU?

MILOŠEVIĆ: Na nekim standardima radimo kao da smo već dobili datum pregovora. Poljoprivreda je najobimnija oblast na putu u EU, naročito zbog bezbjednosti hrane. Crna Gora će u tom procesu pokazati odgovoran odnos prema svojim građanima, u smislu ispunjavanja standarda vezanih za tu oblast. Moraćemo da prilagodimo evropskim standardima sve postojeće objekte, pogotovo kapacitete mesne industrije, koja je napravila najveći iskorak. U tome će nam pomoći iskustvo zemalja koje su posljednje ušle u EU, ili tek treba da postanu članice. Hrvatska je, naprimjer, za jednu noć zatvorila 300 klanica, jer nijesu ispunjavale standarde. Biće bolnih rezova, ali se mora. Kontrola robe na granicama biće rigoroznija. Moraćemo da napravimo pregled laboratorija iz država iz kojih uvozimo, a to znači da će ih obići naši veterinari.

Napravili smo nacrt IPARD programa za ruralni razvoj, koji je poslat u Brisel. Očekujemo odgovor do sredine aprila, kako bismo sve definisali do kraja godine i 2013. bili spremni da vučemo sredstva.

POBJEDA: Šta IPARD znači za proizvođače i koliko su uslovi za dobijanje ove podrške ozbiljniji od onih iz MIDAS-a?

MILOŠEVIĆ: Znači mogućnost nabavke stoke, osavremenjavanje objekata, povećanje proizvodnje, povećanje standarda objekata. Bespovratna podrška može da se kreće od 30 do 80 odsto, a za neke projekte, kojima su ispunjeni uslovi zaštite životne sredine, i do sto odsto. Biće slični uslovi za njeno dobijanje, ali malo rigorozniji. Ljudi će morati da budu registrovani poljoprivredni proizvođači, da naprave dobar i ekonomski isplativ projekat, zatim da pet godina ne mogu izaći iz branše, kao i da daju određene garancije.

Dogovor sa Srbijom oko uzoraka na granici

POBJEDA: Više puta je najavljivan dogovor sa Srbijom oko eliminisanja problema sa ponovnim uzimanjem uzoraka naših proizvoda na granici. Ima li dogovora?

MILOŠEVIĆ: To je problem koji je više vezan za Srbiju nego za nas, jer ukoliko ne dođe do dogovora i mi ćemo početi na isti način da kontrolišemo njihovu robu. To će ih, zbog količine robe koju uvoze kod nas, mnogo više koštati. Imamo obećanje srpskog ministra da će do kraja marta to biti u cjelini riješeno i da će analize koje naprave naše laboratorije priznati njihova inspekcija. Mi nijesmo do sada uzvraćali istom mjerom zbog poštovanja sporazuma o slobodnoj trgovini, a i zbog toga što bi pravili barijere našim uvoznicima i poskupljivali proizvode građanima.

Turizam i trgovina u službi agrara

POBJEDA: Brojni sastanci ugostitelja i proizvođača u cilju povećanja zastupljenosti domaćih proizvoda u turizmu, čini se, nijesu dali očekivane rezultate. Ima li nade za veći „nevidljivi“ izvoz?

MILOŠEVIĆ: Trebali smo mnogo više da uradimo kada je riječ o povezanosti turizma i poljoprivrede. Treba iskoristiti iskustva drugih, na primjer Hrvatske. Kada ulazite u tu zemlju kao turista, čekaju vas sve informacije o tome kako da potrošite pare – na hranu, piće i suvenire.

I na policama crnogorskih trgovina ima prostora za više naših proizvoda. Organizovaćemo nakon 15. januara sastanak između vlasnika trgovačkih lanaca i velikih proizvođača. Vidjećemo kako da pomognemo proizvođačima da dobiju veći prostor u marketima i bolje uslove plaćanja.

Nema više „crkla mi je krava, kako da to naplatim“

POBJEDA: Samo dva poljoprivrednika su tokom svih ovih godina osigurala proizvodnju, a veliki je broj onih koji se zbog štete od elementarnih nepogoda obraćaju državi. Zašto je taj broj zanemarljiv?

MILOŠEVIĆ: U Crnoj Gori ne postoji kultura da ljudi osiguravaju stoku i usjeve, a štete se često dešavaju. Uskoro ćemo potpisati ugovor sa Lovćen osiguranjem da Ministarstvo participira sa 50 odsto u premiji za osiguranje usjeva ili stoke. To je vrlo povoljno i više nas neće interesovati pitanja kao što su – „crkla mi je krava – kako da to naplatim“ i slična.

Boks5

N: Zaposlićemo 80 pripravnika poljoprivredne struke

POBJEDA: Imate li podatak koliko je ljudi poljoprivredne struke na birou rada? Kakve su im šanse za zaposlenje?

MILOŠEVIĆ: Ministarstvo poljoprivrede će od ove godine, za sve ljude koji žele da se osiguraju, a da istovremeno ne budu na birou rada, plaćati kompletan iznos penzionog i zdravstvenog osiguranja poljoprivrednika i njegove porodice.

Tokom januara raspisaćemo i konkurs za zapošljavanje u Ministarstvu svih pripravnika koji su završili Poljoprivredni fakultet u Crnoj Gori, a procjena je da ih ima blizu 80. To smo već dogovorili sa predsjednikom Vlade. Gledaćemo da one najkvalitetnije zadržimo, a da ostale pokušamo zaposliti u dogovoru sa određenim subjektima i opštinama.

Broj komentara: 3
Vaši komentari:
  1. Gruja kaže:

    Proizvodnja hrane je od strateske vaznosti za svaku zemlju, a Crna Gora ima sve preduslove da postigne vidne rezultate na tom planu. Razvoj stocarstva zbog prirodnih resursa mora imati primat, pa raduju planirani ciljevi. Predlazem sto vise clanaka na ovu temu u cilju edukacije gradjana, jer ce se time podspesiti vracanje stanovnistva na napustena ognjista. Hrana, voda i nafta su od strateske vaznosti za svaku zemlju. Mi imamo hranu, a po kolicinama voda smo medju prvim u svetu, sto je velika razvojna sansa Crne Gore.

  2. rajko kaže:

    Srecno i bericetno za Drzavu,Opstine i poljoprivrednike.Znamo da ce drzava podrzati poljopprivredu,ali kako kad pojedine opstine i nemaju agrobudzet.Kako stvoriti uslove za napisane zakone o poljoprivredi,obezbjediti namjenska vozila,formirati roditeljska jata,stvoriti inkubatorske stanice,imati osnovne sirovine,strucni kadar itd.Hrvacka zatvara 300 klanica,zbog standarda,mi ih imamo nekoliko a to nekoliko samo sto nije poslo u bankrot a da se to nedaj boze desi sta bi onda tek bilo.Znamo da je poljoprivreda neminovno teska ali jos ce biti teza ako se nemaju osnovni uslovi za rad,a oni se preko noci ne mogu steci.Podrzati treba ucene ljude,ljude koji poznaju i vole posao cime se bave.Smatram isto kao i ministar Milosevic da mozemo i moramo da unaprijedimo razvoj poljoprivrede u Crnoj Gori i da smo za to sposobni.

  3. cereza kaže:

    Obecanje ludom radovanje…kraj januara je davno bio a od ministrovog konkursa za pripravnike ni pomena :(

Najnovije u rubrici