Naša tema: „Dupli profesori“ na domaćim i stranim fakultetima
Krajem prošle godine mnogi crnogorski mediji posebnu pažnju posvetili su „slučaju prof. dr Bogoljuba Šijakovića“, „čovjeka sa dva državljanstva“, dva prebivališta i dva radna mjesta. „Slučaj dr Šijakovića“ poslužio nam je i kao povod za današnju temu – ko su profesori koji imaju tri – četiri katedre u dvije države, zabranjuje li zakon dupli radni staž, koliko budžetskih sredstava ide na honorare, hoće li „dupli profesori“ primati i duple penzije, ko im daje zeleno svijetlo za angažovanje…
Etika u koverti
I odmah da kažemo – riječ je o temi o kojoj se doskoro ćutalo. A kako i ne bi kad je mnogim „duplim profesorima“ važnija koverta od etike, kad se o korupciji u obrazovanju i „arčenju“ budžetskih sredstava rijetko priča.
Iz nevladinog sektora poručuju da je Univerzitet dužan da poštuje Kolektivni ugovor i Statut Univerziteta i da treba pokrenuti postupak raskidanja radnog odnosa sa svim „duplim profesorima“, kao i sa honorarcima „jer ošetećuju budžet Univerziteta koji mi kao građani finansiramo“. Osim toga, svaki „dupli profesor“ uzima posao onome ko ne može da ga nađe a ima stručne reference.
Na Univerzitetu Crne Gore imaju odgovore na sva ova pitanja. Prema riječima rektora dr Predraga Miranovića, ovu oblast je regulisao Zakon o radu, Statut Univerziteta i Odluka o postupku angažovanja akademskog osoblja Univerziteta Crne Gore na drugim visokoškolskim institucijama. Odluku o angažovanju gostujućih predavača donosi Senat na prijedlog Vijeća fakulteta, kaže Miranović i tvrdi: kako su nam saopštili iz Ministarstva rada univerzitetski profesori mogu biti u radnom odnosu na dva fakulteta u dvije države jer Zakon ne uređuje radni odnos kod dva poslodavca u različitim državama.
82 predavača
Bilo kako bilo, na Univerzitetu Crne Gore trenutno su angažovana 82 predavača sa univerziteta u regionu. Na drugoj strani, Senat univerziteta je dao zeleno svijetlo za angažovanje devet profesora i docenata na visokoškolskim institucijama van Univerziteta Crne Gore, a, osim za dva, na Univerzitetu nemaju zvaničnih podataka da su njihovi profesori zasnovali stalni radni odnos na drugim univerzitetima.
Univerzitet „Mediteran“: Dr Slobodan Backović: Nemamo nastavnike sa Univerziteta Crne Gore
Na Univerzitetu „Mediteran“ angažovano je 84 predavača. Od čega su 44 u stalnom radnom odnosu, a ostali honorarci. Među stalno zaposlenima 36 predavača je iz Crne Gore, a osam nastavnika dolazi iz inostranstva. Među njima, nažalost, nema angažovanih nastavnika sa Univerziteta Crne Gore zbog njihove zabrane.
Honorarni profesori
Ovo nam je u jučerašnjem razgovoru za Pobjedu potvrdio gospodin prof. dr Slobodan Backović, rektor Univerziteta „Mediteran“. On takođe tvrdi da nijedan profesor sa „Mediterana“ u stalnom radnom odnosu nije radno angažovan u inostranstvu. Izuzetak je pet honorarno angažovanih profesora na univerzitetima u Kragujevcu, Novom Pazaru i Mostaru.
- Mislimo da je nemogućnost razmjene nastavnog kadra značajno ugrozila princip mobilnosti, kao veoma bitnu tekovinu Bolonjskog procesa. To negatvno utiče na kvalitet visokog obrazovanja u Crnoj Gori, jer svi naši univerziteti angažuju nastavni kadar iz inostranstva koji ne može biti posvećen nastavi i nauci kao domicilni kadar, odnosno kadar koji boravi u Crnoj Gori. Naši obrazovni programi su drugačije koncipirani od programa UCG, a pojedini kao Audiovizuelna produkcija i Dizajn vizuelnih komunikacija uopšte ne postoje na UCG i zato ne možemo mi biti jedni drugima konkurencija u pravom smislu te riječi, ali možemo biti konkurencija u pogledu kvaliteta obrazovanja, što nam je primarni interes, koji je iznad svega zbog toga što je misija svih ustanova visokog obrazovanje da pruže što kvalitetniju obrazovnu ponudu, i odškoluju kadar sa visokoprofesionalnim znanjima vještinama i kompentencijama, i na taj način doprinesu razvoju svoje države Crne Gore, kaže gospodin Backović i tvrdi:
Prevoz i smještaj
- Nije racionalno ni sa finansijskog aspekta što se ne dozvoljava mobilnost nastavnog kadra sa državnog univerziteta na privatne, tim prije što nastaju ogromni, nepotrebni izdaci za prevoz i smještaj inostranog nastavnog kadra.
Dakle, na Univerzitetu „Mediteran“ od 84 profesora 44 predavača se nalaze u stalnom radnom odnosu a 40 ih je angažovano honorarno. Među stalno zaposlenima 36 predavača je iz Crne Gore, a osam nastavnika dolazi iz inostranstva. Od 40 honorarno angažovanih 19 ih je iz Crne Gore, a 21 iz inostranstva. Od ukupnog broja nastavnog kadra 55 profesora je iz Crne Gore, a 29 ih je iz inostranstva.
Interesantni su i podaci o utrošenim sredstvima.
Traže tri profesora
- Za stalno angažovane predavače na Univerzitetu „Mediteran“ mjesečno se izdavaja za neto plate 43.500 eura (38.000 domaćim i 5.550 stranim predavačima). Za honorarne nastavnike mjesečno u neto iznosu izdvajamo 20.600 eura (10.500 domaćim i 10.100 inostranim). Ovome treba dodati troškove hotelskog smještaja i avio karti za profesore iz inostranstva koji su na godišnjem nivou oko 100.000 eura, kaže on. Na kraju nam se gospodin Backović požalio:
- Nedostaje nam nastavnički kadar iz engleskog jezika na Fakultetu za strane jezike, iz oblasti turizma i pravnih nauka na Fakultetu za turizam u Baru i na Pravnom fakultetu.
Daliborka Uljarević: Treba poštovati Kolektivni ugovor i Statut
O „duplim profesorima“ na našim i stranim fakultetima i katedrama i tamo i ovamo razgovarali smo sa izvršnom direktoricom Centra za građansko obrazovanje Daliborkom Uljarević.
Korupcija u obrazovanju
Ona kaže da je ovo višegodišnji problem koji je otvoren od strane nevladinog sektora, prije svega od strane Centra za monitoring. Ona smatra da je jedan broj profesora sticanje materijalnih sredstava stavio ispred profesionalne etike i zakona i da to treba efikasno sankcionisati. Ćutanjem o ovoj pojavi, kaže ona, samo se osnažuje korupcija u obrazovanju.
Za gospođicu Uljarević nema dileme:
- Iako je prikupljanje podataka o ovoj vrsti nedozvoljenog angažmana delikatan posao Univerzitet Crne Gore treba da pokrene postupak raskidanja radnog odnosa sa „duplim profesorima“. Takođe je potrebno staviti lupu i nad angažmanom nekih honorarno angažovanih profesora.
Puno radno vrijeme
Prema njenim riječima, zaposleni na Univerzitetu su dužni da poštuju Kolektivni ugovor i Statut Univerziteta Crne Gore. Uostalom, Kolektivni ugovor za Univerzitet u članu 3 predviđa „Puno radno vrijeme iznosi 8 časova u toku dana, odnosno 40 časova u toku radne nedjelje. Radno vrijeme na Univerzitetu je od 8 do 16 časova“. Treba reći i kad se radi o honorarnim angažmanima profesori bi zato trebali tražiti dozvolu Vijeća fakulteta, ističe gospođica Uljarević.
Predrag Miranović: Angažovali smo 82 predavača sa univerziteta u regionu
„Dupli profesori“, nijesu tabu tema na Univerzitetu Crne Gore. Razgovarajući o ovoj temi sa prof. dr Predragom Miranovićem došli smo do interesantnih podataka. Tako, na primjer, prema podacima Rektorata na Univerzitetu naše zemlje trenutno su angažovana 82 gostujuća predavača sa univerziteta u regionu. Na drugoj strani, Senat Univerziteta je za studijsku 2010/2011. godinu dao saglasnost za angažovanje devet profesora i docenata na drugim visokoškolskim institucijama van Univerziteta Crne Gore.
Dva profesora
Na pitanje Pobjede koliko je crnogorskih profesora u stalnom radnom odnosu na univerzitetima u Beogradu, Istočnom Sarajevu, Banjaluci, Trebinju, Kosovskoj Mitrovici i drugim gradovima u okruženju, profesor Miranović nam je rekao da – osim za dva profesora – na Univerzitetu nema zvaničnih potvrda o profesorima koji su zasnovali stalni radni odnos na drugim univerzitetima.
Interesanan je rektorov odgovor i na pitanje može li redovni profesor u Crnoj Gori zsanovati radni odnos na univerzitetu u inostranstvu. Kako su nam saopštili iz Ministarstva rada i socijalnog staranja univerzitetski profesori mogu biti u radnom odnosu na dva fakulteta u dvije države jer Zakon ne uređuje radni odnos kod dva poslodavca u različitim državama, odgovorio nam je rektor.
Interesantno je i kako se sklapaju ugovori sa gostujućim profesorima, kolike honorare imaju, koliku normu časova.
Visina honorara
- Odluku o angažovanju gostujućih predavača donosi Senat, na prijedlog Vijeća fakulteta. Za predmete za koje nema prijavljenih kandidata, dekan ima ovlašćenje da angažuje lice sa akademskim zvanjem sa drugog univerziteta. Ugovor se sklapa sa dekanom univerzitetske jedinice, a broj časova predviđen je nastavnim planovima fakulteta.
Isplata honorara za gostujuće predavače više nije u nadležnosti finansijske službe Rektorata, tako da ne raspolažemo podacima o visini honorara gostujućih predavača. Ipak, na osnovu podataka od prošle godine i informacija koje imamo u Rektoratu, okvirna visina honorara iznosi od 40 do 380 eura, u zavisnosti od broja časova i akademskog zvanja gostujućeg predavača. Naknada se isplaćuje na osnovu Kolektivnog ugovora za Univerzitet Crne Gore, kaže rektor Miranović.
Veselin Vukotić: Ne pravimo razliku između redovnih i honorarnih profesora
O ovoj doskora tabu temi u Crnoj Gori razgovarali smo i sa prof. dr Veselinom Vukotićem, rektorom Univerziteta Donja Gorica. Interesovao nas je broj profesora iz Crne Gore angažovanih na ovom univerzitetu, broj honorarnih i stalnih profesora, broj profesora iz inostranstva, visina sredstava koja se izdvajaju za stalna primanja, problem potrebe za stalnim kadrom…
Još dva fakulteta
Rektorovi odgovori odražavaju poslovnu politiku ove institucije, ali su u svakom slučaju interesantni.
Na Univerzitetu Donja Gorica je angažovano oko 150 predavača na šest fakulteta, odnosno devet studijskih programa, na Fakultetu za međunarodnu ekonomiju, finansije i biznis, Fakultetu pravnih nauka, Fakultetu za informacione sisteme i tehnologije, Humanističkim studijama (Smjerovi: Diplomatija, Bezbjednost, Komunikologija i mediji), Fakultetu umjetnosti i Politehnici. Broj predavača na UDG-u će porasti u narednom periodu, s obzirom da planiramo osnivanje još dva fakulteta tokom 2012. godine. Riječju, od oko 150 predavača oko 80 je iz Crne Gore, kaže Vukotić.
Svi predavači koji su angažovani na Univerzitetu, kaže Vukotić, imaju apsolutno ista prava i obaveze, nezavisno od statusa. Svi predavači imaju obavezu punog fonda časova, određenog broja konsultacija, aktivne mail korespodencije sa studentima, prisustva na Univerzitetu, van nastavnog rada sa studentima, učešća u projektima i ostalim aktivnostima Univerziteta. Npr. po osnovu pravilnika Univerziteta, svi profesori koji su izabrani u zvanje na Univerzitetu tretiraju se kao stalno zaposleni bez obzira na pravno-formalni status. Na osnovu svega navedenog, ne pravimo razliku između honorarnih profesora i profesora u stalnom radnom odnosu.
Strani profesori
Na Univerzitetu postoji oko 30 profesora iz inostranstva (u ovu kategoriju ne računamo region) koji su angažovani. Svi oni su naravno stalno angažovani na drugim Univerzitetima, ističe on. Npr. Profesor Jakov Crnković, ,,State University at New York, School of Business Albany“, New York, Profesor Enrico Kolombato, ,,University of Turin“, Skip McGoun, William H. Dunkak, profesor Moor, ,,Grove City College“ . Kada su u pitanju profesori iz inostranstva, jako je bitno da posjedujete savremene tehnologije koje omogućuju online direktnu komunikaciju profesora sa studentima. UDG posjeduje savremenu multimedijalnu opremu, tako da preko ,,video conferenca“, ne samo da se organizuju online predavanja, već i okrugli stolovi naših studenata i studenata iz inostranstva posredstvom profesora iz inostranstva koji im omogućuju i razmjenu znanja, debate na aktuelne teme vezane za nastavu, planove za razmjenu i dr. Susret sa profesorima iz inostranstva, zajednička predavanja i saradnja među našim i inostranim studentima, su jedna od prvih iteracija gdje se naši studenti spremaju za međunarodne tokove i odmjeravaju nivo svog znanja. Za sada smo jako zadovoljni.
Na UDG ne postoji problem nedostajanja, već je problem kontinuirane potrebe za dobrim kadrom, ne samo u oblasti obrazovanja već u svim oblastima društvenog, ekonomskog, kulturnog i političkog života, kaže naš sagovornik. Potreba za kvalitetnim kadrom uvijek postoji, posebno kod sistema koji se razvijaju i rastu kao što je slučaj sa UDG-ijem.
- Mi nemamo problema sa profesorima, iste angažujemo iz cijelog svijeta. Ako smo identifikovali potrebu za određenim znanjem, ako postoji bilo gdje u svijetu, dostupno nam je. Profesori iz čitavog svijeta jako rado prihvataju pozive da dođu i drže predavanja. Mnogi od njih podržavaju i dijele sa nama ideju UDG. Mi smo shvatili da se distanca, najudaljenija tačka od nas, premosti samo jednim pritiskom na ikonicu send – ističe Vukotić na kraju.
Cetinje: Veliki bro
j gostujućih profesora na umjetničkim fakultetima
Na Cetinju su stacionirane tri specifične akademske jedinice Crnogorskog univerziteta. Riječ je o umjetničkim fakultetima – dramskih, likovnih i muzičkih umjetnosti. Podatke o gostujućim profesorima na Muzičkoj akademiji nijesmo uspjeli da saznamo.
Gostujući profesori
Gostujući profesori na Fakultetu likovnih umjetnosti, kako nam je saopštila Suzana Pajović, prodekan za nastavu su: Red. prof. Gilić Vlatko (Intermediji), Doc. dr Kozomara Mladen (Filozofija umjetnosti), Doc. mr Janko Ljumović (Menadžment u kulturi, Port Folio), Doc. dr Aleksandra Joksimović (Pedagogija, Didaktika), Red. prof. dr Kojić Slobodan (Osnovi likovnih elemenata), Red. prof. dr Škorc Bojana (Psihologija umjetnosti), Red. prof. dr Gavrić Zoran (Teorija i poetike savremene umjetnosti), Red. prof. dr Ljubomir Gligorijević (Teorija i poetike savremene umjetnosti – magistarske studije).
FDU
Na fakultetu Dramskih umjetnosti prema riječima dekana Radmile Vojvodić gostujući profesori su: Vlado Perović na predmetu dokumentarni film, na Filmskom i TV studijskom programu, Stevan Koprivica na odsjeku za dramaturgiju, i Srđan Koljević na odsjeku za scenario.
Iskustva iz Poljske i Republike Srpske
Interesantna su i iskustva inostranih fakulteta u ovoj oblasti. Univerzitet Istočno Sarajevo sa drugim univerzitetima sarađuje na osnovu potpisanih ugovora. Takav slučaj je i sa Univerzitetom Crne Gore sa kojim su potpisali ugovor na osnovu kojeg nastavnici iz Crne Gore učestvuju u nastavi na našem univerzitetu a nastavnici sa Univerziteta Istočno Sarajevo predaju na državnom Univerzitetu u Crnoj Gori, rekao nam je prof. dr Slobodan Milovanović, prorektor za međnarodnu i međuuniverzitetsku saradnju Univerziteta Istočno Sarajevo.
Iz Vroclava u Poljskoj slična priča. Na našem fakultetu, javlja nam Dragan Đurđevac, otvoren je smjer koji se zove bio-informatika gdje je sve finansirano od strane Evropske unije. Predavanje stranih profesora, obavezna praktična nastava, seminari, laptopovi za svakog studenta… Kako su pare iz EU takoreći na dohvat ruke smatram da bi Crna Gora trebala da se uključi u ovaj projekat, kaže Đurđevac.
Slavica Radusinović: Šest doktora od čega četiri žene čekaju radnu knjižicu
To je postalo praksa i u Crnoj Gori i u zemljama u okruženju – rijeka mladih obrazovanih ljudi odlazi u inostranstvo. Tamo gdje su bolji uslovi za zapošljavanje i usavršavanje. Tamo gdje ih prihvataju raširenih ruku. Kako ih zadržati pitanje je koje se ponavlja iz godine u godinu?
Šest doktora nauka
Ako bi odgovor potražili u najnovijim podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore on nije nimalo optimističan. Naime, juče je, kako nam je saopštila Slavica Radusinović, savjetnica direktora Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, na evidenciji nezaposlenih u našoj zemlji bilo šest doktora nauka od čega tri žene i čak 129 magistara od čega 75 žena.
Struktura
Interesantna je i struktura nezaposlenih visokoškolaca. U Ulcinju i Podgorici dva doktora ekonomskih nauka čekaju radnu knjižicu. U Pljevljima je jedan doktor nauka iz poljoprivredne oblasti (za stočarstvo i živinarstvo), u Nikšiću za fizičku kulturu i sport, u Podgorici jedan doktor pravnih nauka čeka posao, a u Herceg Novom naučni istraživač turizma i hotelijerstva.
Filozofski fakultet: Blagoje Cerović
- Netačan je navod o navodnom neracionalnom broju zaposlenih na Filozofskom fakultetu, pogotovu da ih ima više od nastavnog osoblja i administracije na drugim fakultetima Univerziteta. Na Filozofskom fakultetu od 195stalno zaposlenih van nastave radi 44, a poslednji od njih stalno je zaposlen 2005. godine. Najveći dio od njih su radnice na održavanju čistoće, njih 15, i 10 zaposlenih u Biblioteci. Ovi brojevi zaposlenih su u skladu sa zakonskim propisima, jer zgrada Fakulteta ima preko 9000 kvadrata, a biblioteka ima preko 200 000 knjiga. Imajući u vidu broj zaposlenih, oko 2500 studenata na 15 studijskih programa i blizu 300 studenata na postdiplomskim i doktorskim studijama i, uopšte, djelatnost Fakulteta, može se slobodno reći da je ovaj broj ispod standarda koji važe na sličnim institucijama- istaka je Cerović.
Na osnovu odluke Univerziteta Crne Gore profesori su obavezni da zatraže saglasnost o angažovanju na univerzitetima van Crne Gore, o čemu konačnu odluku donosi Senat Univerziteta na predlog Vijeća Fakulteta. Nije mi poznato da je prof. dr Bogoljub Šijaković, angažovan na Bogoslovskom fakultetu u Beogradu i nije za taj angažman tražio saglasnost od Vijeća Filozofskog fakulteta. Prošle godine je od Univerziteta pokrenuto pitanje o tome da li je profesor Šijaković, kao ministar vjera u Vladi Republike Srbije u stalnom radnom odnosu u toj instituciji. U razgovoru koji sam tada obavio sa profesorom Šijakovićem mi je saopšteno da nije u stalnom radnom odnosu u Ministarstvu Vjera u Vladi Republike Srbije i da se radi o privremenom angažovanju, a da su svi njegovi dalji planovi vezani za rad na Filozofskom fakultetu u Nikšiću. Ja ni u ovom trenutku, osim iz medija, ne znam da li je i u kakvom je angažmanu u Srbiji.
Prof. dr Savo Laušević i prof. dr Dragan Koprivica tražili su i dobili saglasnost za angažovanje na univerzitetima van Crne Gore.
- Nije mi poznato da je prof. dr Boris Brajović angažovan na Bogoslovskom fakultetu u Istočnom Sarajevu, ali je sigurno da od Vijeća Filozofskog fakulteta od septembra 2009. godine nije tražio sagalsnost za angažovanje van našeg Fakulteta- rekao je Cerović
Prof. dr Mihailo Mijanović tražio je i dobio dozvolu za angažovanje van Crne Gore.
- Danas mi je potvrdio da nije u stalnom radnom odnosu na Univerzitetu u Banja Luci. Prof. dr Nikola Mijanović obratio se Vijeću Filozofskog fakulteta za angažovanje van Crne Gore i pozitivan stav Vijeća biće proslijedjen Univerzitetu na dalju proceduru- rekao je Cerović.
Jovan Stamatović
Dragan Cvijović






Molim vas gospodo istrazivacki novinari Pobjede, da pokrenete temu ko je od profesora sa drzavnog univerziteta dobio besplatne stanove u zadnjih 10 godina i koji sada rade na privatnim fakultetima. U uslovima liberalnog kapitalizma koji je proklamovala vlada crne gore , nepomljivo je da se dobijaju skoro besplatni stanovi za profesore , koji kasnije prelaze na privatne fakultete ostavljajuci drz. univerzitet da grca u dugovima. Najveca manipulacija je sa stanovima na univerzitetu, u zadnjih 10 godina. Da li je nekom stvarno potreba da mijenja stan od 90 kvadrata za 150 kvadrata besplatno ili skoro besplatno ,kao sto su uradili neki vajni profesori. Ovo za angazovanjem stranih poslova i placanjem je smijesno . Vazan je kvalitet profesora i njegove reference, jer na univerzitetima imate ljude koji predaju na fakultetima tako jadno, da ne bi mogli biti ni profesori u osnovnim skolama. Pisite i o reizboru profesora, zasto toga nema u CG?
Da je srece da u CG gostuje sto veci broj profesora iz cijelog svijeta, ne samo regiona. Naravno, to treba pravno regulisati i sa svakim gostujucim profesorom treba potpisati ugovor s kojim se regulisu ti odnose ukljucujuci i pitanje poreza (ili oslobodjenja oporezivanja po osnovu Ugovora o oslobodjenju od dvostrukog oporezivanja izmedju dvije drzave).
Ovo je veoma osjetljivo pitanje kada se radi o drustvenim naukama – posebno istoriji, jeziku i knjizevnosti. Tu se moraju uvesti neki strucni, pa i politicki, kriterijumi pri angazovanju takvih profesora. Naravno, ne treba nikoga sprijecavati da dodje i da drzi predavanja na univerzitetu (i van univeziteta) ali uz prisustvo lokalnih profesora i strucnjaka kako bi se kontroverzni stavovi mogli naucno razmatrati i diskutovati. To bi zapravo bila i veoma dobra praksa jer bi studenti mogli da sagledaju neko pitanje sa vise aspekata i da se uce kritickom (naucnom) razmisljanju. Na kraju, pravo na slobodu misljenja i govora moraju biti postovani u CG. U tom smislu pozeljno je da se cuju pogledi sa strane i praksu dovodjenja gostujucih profesora, ili razmjene, treba njegovati i razvijati.
moze li se sprijecit odlazak nasih intelektualaca u inostranstvo===hej odose pametni a onda placamo iz regiona da dodju da rade ovdje
Trenutno sam na berzi rada kao doktor tehničkih nauka, oblast industrijsko inženjerstvo i informacione tehnologije. Zbog “duplih profesora” trenutno sam na evidenciji biroa za zapošljavanje u Foči. Sramota! Neka je na čast kolegama koji ne saosjećaju sa drugima.