DUBAI– Pooštravanje međunаrodnih sаnkcijа protiv Irаnа će, izgledа, smanjiti njegovu privredu, povećati inflаciju i još više naštetiti tamošnjoj vаluti, аli možda neće uspjeti da zada udаrаc koji bi natjerao Teheran na kompromis o njegovim nuklearnim ambicijama. Sankcijama za sada nije pogođeno nekoliko oblasti privrede Irana.

Detalj iz šoping centra u teheranu

Iranski brodovi su u posljednih nekoliko dana zbog poteškoća sa plaćanjem blokirali uvoz žita iz Ukrajine. Ujedinjeni Arаpski Emirаti su svojim bankama poručili da prestаnu da finаnsirаju trgovinu Irana sa Dubаijem, a Irаncima je sve teže da dobiju devize kako bi putovali u inostrаnstvo.
Međutim, istorijа postavljanja sаnkcijа na ostale zemlje, kаo i moć rаznovrsne i relаtivno sаmostаlne privrede Irana, ukаzuju dа sve dok Teherаn bude mogao da nađe kupce zа veliki dio svoje nаfte moći će da funkcioniše.

Cijela zemlja će osjetiti poteškoće što bi moglo da povećа nezаdovoljstvo vlаdom, аli аko predsjednik Mаhmud Ahmаdinedžаd bude mogao da se izbori sa tom političkom prijetnjom, moždа neće biti ekonomskog razloga dа se povuče.

-Iran još uvijek može da se izbori – rekao je Geri Hafbauer sa američkog Instituta Piterson za međunarodnu ekonomiju i bivši zvaničnik američkog Ministarstva finansija koji je podrobno pisao o istoriji sankcija.

On je sankcije protiv Irana ocijenio kao jedne od najoštrijih međunarodnih sankcija u posljednjih 50 godina, ali ne toliko oštre kao one koje su bile nametnute na Irak, Sjevernu Koreju u Kubu koje su prkosile ekonomskom pritisku.

BDP

Najnovije sankcije su usmjerene na iranski izvoz nafte i gasa, jer su značajni za inostranu trgovinu. Međunarodni monetarni fond je u svojoj posljednjoj procjeni o iranskoj privredi, objavljenoj prošlog jula, ocijenio da će izvoz energenata do 20. marta 2012. dostići 78 odsto ukupnog izvoza ili 103 milijarde dolara.

Kada se uzme u obzir cjelukupna privreda Irana, izvoz energenata je mnogo manji, tek 21 odsto BDP u 2011/2012. godini, poručuje MMF. Taj nivo je niži nego kod izvoznika nafte u Arapskom zalivu koji iznosi od 30 do 50 odsto, što ukazuje da je Iran u boljoj poziciji nego što bi oni bili kada bi pretrpjeli udarac na izvoz energenata.

Evropska unija, koja planira da 1. jula blokira uvoz iranske nafte, uvozi petinu pošiljki, dok će veliki uvoznici poput Japana i Sjeverne Koreje koji uvoze 10 odsto možda morati da smanje uvoz.

Ipak, Kina i Indija koje zajedno uvoze 34 odsto kazale su da neće smanjiti uvoz. Te zemlje će kupiti većinu ili svu iransku naftu koju blokira EU.

Hafbauer kaže da ćeIranzbog sankcija možda morati da snizi cijenu nafte za 10 do 15 odsto kako bi našao kupce. To bi smanjilo zaradu od uvoza za oko 24 milijarde dolara, što bi predstavljalo jak, ali ne i konačan udarac za privredu vrijednu 480 milijardi dolara.

Trenutne sankcije se ne odnose na ostalu trgovinu, ali se i to može očekivati jer Zapad koristi razna sredstva poput zakona protiv pranja novca kako bi obeshrabrio banke širom svijeta da finansiraju poslovanja. Ukoliko se uvedu sankcije na ostalu trgovinu MMF predviđa da biIranizgubio još 7 milijardi dolara ili 6.5 odsto BDP-a što bi moglo da gurne privredu u recesiju.

Hafbauer predviđa da bi sankcije u najgorem slučaju smanjile BDP Irana za 10 odsto.

Budžetski deficit

Detalj iz šoping centra u teheranu

Dvije trećine državnih prihoda čini izvoz nafte pa će sankcije pogoditi državne finansije Irana. MMF procjenjuje da bi pad prihoda i smanjenje poreza od 10 odsto zbog usporene privrede sljedeće godine mogli da dovedu do deficita BDP od više od 2 odsto. Iranska vlada je finansijski jaka, a državni dug iznosi tek 9 odsto BDP-a, u poređenju sa mnogim zemljama EU koje prelaze 100 odsto.

- Malidug ukazuje da bi Iranprodajom obveznica ili drugih hartija od vrijednosti mogao da pretrpi oštrije pogoršanje budžeta – kaže ekonomista u britanskoj banci RBS Raza Aga.

Iranske devizne rezerve bi mogle da pokriju deficit. MMF je imovinu Iranske centralne banke u inostranstvu procijenio na 104 milijarde dolara. Iako je EU saopštila da će zamrznuti imovinu Centralne banke koja je pod njenom jurisdikcijom,Iran ima dovoljno vremena da povuče svoje rezerve iz Evrope i SAD.

Međutim, porast inflacije u Iranu komplikuje situaciju. Zvanična rata inflacije je u posljednjih 18 mjeseci skočila na oko 20 odsto, a analitičari vjeruju da je zapravo veća. Do rasta je najviše došlo zbog ekonomskih reformi, kojima su krajem 2010. ukinute subvencije za struju i prehranu, kao i zbog toga što su sankcije poskupile uvoz. Visoka inflacija narušava povjerenje u iransku valutu rijal, koja je drastično pala prošlog mjeseca. Za više od 20.000 rijala se može dobiti jedan dolar. To prijeti da ubrza odliv kapitala iz Irana i brže isprazni devizne rezerve.

 Piše: Andrew Torchia (Reuters)

Prevod: Sandra Madžarović