Objavljeno: sub, 11. feb, 2012.

Naša Tema: Nevrijeme u Crnoj Gori – Zajedno protiv „bijele blokade“

Kuće bez krovova, ljudi bez hrane i ljekova, počupana stabla, porušeni dalekovodi, semafori i plastenici – slika je Crne Gore koja je ovih dana paralisana sibirskom zimom. Nažalost, tamna strana te slike su zauvijek izgubljeni ljudski životi.

Sibirska zima

I taman kad smo se, koliko toliko, počeli oporavljati od prvog ledenog talasa, stigao je novi nimalo lakši – Crna Gora je opet okovana ledom i snijegom. Saobraćaj prema sjeveru je obustavljen, lavine zaustavljaju vozove, na Aerodromu se danonoćno bore protiv snijega i leda. Nažalost, ni meteorolozi nas ne mogu ohrabriti – vanredni meteorološki uslovi trajaće do 20. februara.

Nasa tema Srcoliki 12 02 2012 276x300 Naša Tema: Nevrijeme u Crnoj Gori – Zajedno protiv „bijele blokade“ „Bijela blokada“ u kojoj živimo ima, međutim, i drugo lice. Naime, pokazalo se po ko zna koji put da se protiv ovakvih prirodnih nepogoda možemo boriti samo zajedno. Policija, Vojska, Željeznica, Auto-moto savez, Aerdoromi, medicinsko osoblje, Crveni krst, pekari, komunalci, električari, državni organi, „Crnagoraput“, službe zaštite i spašavanja, Koordinacioni tim za vanredne situacije, mediji…

Dovoljno je da se samo jedna karika u ovom lancu prekine pa da pomoć zakasni. A ona je najpotrebnija sjeveru Crne Gore – starima i nemoćnima. Zato se treba podsjetiti da su na samom početku „bijele blokade“ neke karike „olabavile“. Bilo je čini se suviše onoga našeg – proći će, lako ćemo, đe snijeg u Podgorici. Pokazalo se, prije svega, upravo u Podgorici da nijesmo spremni za sibirsku zimu.

Nedostatak šterika(?!)

Zgrade bez opreme, čitavi ulazi bez najobičnije baterijske lampe, vozači koji ne vode računa hoće li se parkirati na šaht, nedostatak čak i šterika (?!). Kao da se zaboravlja da ovakvo nevrijeme obično prate poplave, preopterećene instalacije, restrikcije, prekidi, pa čak i požari. Najvažnije je, ipak, da iz svega ovoga izvučemo lekciju, kažu građani.

U želji da saznamo kako se protiv „bijele blokade“ bore oni koji su joj „prvi stali na biljegu“ – AMS Crne Gore, Hitna pomoć, Željeznica ili Aerodrmi Crne Gore, Pobjeda je juče i prekjuče posjetila ove kolektive. I odmah da kažemo da smo se vratili sa zajedničkim utiskom – svuda se radilo baš kao da je vanredno stanje. I što je mnogo važnije svi su svjesni da od njihovog rada zavise mnogi životi. To su nam potvrdili i Pobjedini sagovornici Zoran Bakrač direktor Auto-moto saveza Crne Gore, Milovan Đuričković direktor Javnog preduzeća „Aerodromi Crne Gore“, Zarija Franović predsjednik Borda direktora Žerljezničke infrastrukture Crne Gore, Slobodan Sarić glavni medicinski tehničar u Hitnoj medicinskoj pomoći u Podgorici i mnogi drugi.

Nasa tema Obilazak pruge Podgorica Kolasin posle nevremena 112 300x173 Naša Tema: Nevrijeme u Crnoj Gori – Zajedno protiv „bijele blokade“ Zabilježeno u Informativnom centru AMS Crne Gore

„Molimo vozače da bez prijeke potrebe ne kreću na put“. Ovo je poruka sa kojom počinje svaki novi ledeni dan u Crnoj Gori.

„Bijela avantura“

Ona je, sigurni smo, mnoge odvratila od „bijele avanture“ i pomogla im da ne ostanu zaglavljeni u sniježnim nanosima. To važi i za druge informacije koje ovih dana stižu iz Auto-moto saveza Crne Gore, a bez kojih se ne može na put.

Za njih su u Auto-moto savezu Crne Gore zaduženi Tanja Šipčić, Oseja Nikolić, Simona Čogurić, Ivka Ušćumlić, Vladana Bojović, Miroslav Mašanović, Miodrag Čarapšić i njihov šef Miodrag Šuškavčević. Naravno, nijesu zaboravili ni engleski ni italijanski jezik na kojem vozače o stanju na putevima informišu Jasna Janjušević i Dragan Dondić.

Dvije hiljade poziva

- Naš Informativni centar radi i dan i noć, priča Miodrag Šuškavčević. Za naše radnike nema ni praznika ni slave ni odsustva. Za 24 sata na naših pet telefona stigne oko 1.500 poziva. Sada zbog snijega i mećave imamo i po 2.000 poziva dnevno, što govori da nam građani, prije svega vozači, vjeruju. Uostalom, mi smo svjesni od kakve je važnosti naša informacija.

Treba reći da se u onih nekoliko rečenica koje čujete na televizi o stanju na putevima sublimiraju sve informacije iz operativnih štabova, iz policije, iz baza AMS na terenu, „Crnagoraputa“, Hidrometeorološkog zavoda… One se u Informativnom centru uobliče, a da je riječ o ogromnom poslu dovoljan je podatak da dnevno najmanje po dva puta treba uključiti oko 40 medija u Crnoj Gori.

Operativni štab za vanredne situacije: Crna Gora je spremnija za novo nevrijeme

Crna Gora će spremno dočekati novo nevrijeme, obećali su prije početka ledenog vikenda iz Operativnog štaba za vanredne situacije. I zaista neki propusti iz prvog talasa se nijesu ponovili.

Računi solidarnosti

Naprotiv, oformljene su službe zaštite i spasavanja koje će građnima biti na usluzi 24 časa, sve opštinske službe su bile mobilnije nego ranije, računi solidarnosti za ublažavanje posljedica nevremena otvoreni su u pet banaka u Crnoj Gori – u Prvoj, Crnogorskoj komercijalnoj banci, NLB Montenegro, Sosiete Generale i Erste banci, krenule su akcije koje predvodi Crveni krst i njegovi volonteri na terenu, stiglo se i do najudaljenijih kuća i staračkih domaćinstava na sjeveru, Vlada je sjevernim opštinama uputila pomoć od 160 hiljada eura…

Operativni štab

Inače, članovi Operativnog štaba su dr Zoran Begović, mr Ljuban Tmušić, Valentina Tomašević, Zoran Lazarević, Nikola Janjušević, Duško Koprivica, dr Luka Mitrović, Branko Micev, dr Mensud Grbović, dr Boban Mugoša, dr Saša Stefanović, Jelena Dubak, Goran Petrušić, Slobodan Inić, Radojica Grba, Ranko Radulović i Dragan Radunović. Telefon Operativnog štaba je 020 481 801.

Nasa tema Zarija Franovic predsjednik borda direktora ZICG 300x184 Naša Tema: Nevrijeme u Crnoj Gori – Zajedno protiv „bijele blokade“ Zarija Franović:  Najsigurnija veza između sjevera i juga Crne Gore

Kad napada snijeg i okuje „gvozdenu džadu“ od Podgorice do Kolašina i dalje prema Bijelom Polju i Vrbnici prvo pomislite, kako li je čuvarima pruge, kako se vozovi probijaju između tunela Lutovo i stanice Trebešica, kako drezina lomi led kod Kosa, o čemu razmišljaju putnici dok se voz probija kroz ledene zavjese od granice sa Srbijom do Lutova i dalje…

Lomljenje leda

O svemu tome razgovarali smo sa Zarijom Franovićem predsjednikom Borda direktora Željezničke infrastrukture Crne Gore, Tatjanom Bulatović direktoricom Sektora za održavanje građevinske infrastrukture, Srđanom Lekovićem vozačom drezine, Zdravkom Medenicom pomoćnikom direktora za održavanje građevinske infrastrukture, Željkom Rakočevićem šefom RJ zaduženim za održavanje infrastrukture na donjem stroju pruge Podgorica – Bijelo Polje, Zoranom i Rajkom Pavićevićim i drugima.

Zadatak je bio – poći drezinom do Kolašina i na licu mjesta se uvjeriti kako se željezničari bore protiv nevremena. Kako obijaju led u tunelima, skidaju lavine kod stanica. A usovi i lavine, pričaju nam Darko Brković otpravnik vozova u Kosu, vozač Vladan Filipović, poslovođa Vešo Baltić, električari Goran Žurić, Vuk Grdinić i Vojin Tomašević, otpravnici vozova Ismeta Toković, Slobodanka Radinović i Vlado Vuković, ovih dana dostižu visinu od tri metra. Prisustvovali smo gotovo nesvakidašnjoj borbi čovjeka i prirode. Tunel „Ostrovica“ je dugačak 3.860 metara i stalno je pod ledom. Slično je u „Šljivovici“. Ovi ljudi po 12 sati sa lopatama u rukama i uz pomoć drezine za lomljenje leda „krče“ put putnicima i vozovima. Predahnu jedino kada čuju zvuk voza i kao po komandi mašu rukama i u glas poručuju – srećan put!

Grijači i skretnice

- Ovo nevrijeme nas nije iznenadilo, kaže prvi čovjek Željezničke infrastrukture Crne Gore Zarija Franović. Mi imamo našu željezničku bibliju koja se zove Zakon o bezbjednosti željezničkog saobraćaja i svaki dan nam počne sa njom. Naši su – kontaktna mreža, postrojenja, pruga, tuneli, mostovi… Mi smo po Zakonu obavezni da ih održavamo. Jedan od najpouzdanijih načina borbe protiv ovog snijega je upustvo broj 333, koje je na snazi od 15. oktobra do 15. aprila. Svako zna šta mu je obaveza kad padne snijeg ali i kad su druge nepogode u pitanju. Naš zadatak je i da uredno prugu snabdijevamo električnom energijom. Kad je u Kolašinu i Mojkovcu nedavno nestala struja naša ekipa je obezbijedila da rade grijači i skretnice u stanicama. Zato smatramo da bi Željeznička infrastruktura morala imati veću ulogu u državi i u nju se mora više ulagati.

Za ovo se zalažu i svi naši sagovornici. Željeznica je, podsjećaju oni, ovih dana bila jedina veza između sjevera i juga Crne Gore. Međutim, čim prođe nevrijeme to će se zaboraviti, boje se oni. Jer, nepravedno se manipuliše da vozovi ovih dana kasne. Kasne ali zbog vozova u Srbiji…

Zoran Bakrač: Mi smo godinama „desna ruka“ crnogorskim vozačima

Auto-moto savez Crne Gore postoji već 66 godina. I sve to vrijeme oni su prva asocijacija – na pomoć na putu, na informacije o stanju na putevima…

To se najbolje vidjelo proteklih dana. Zahvaljujući upravo AMS nije bilo većih saobraćajnih nesreća, neodgovornog odlaska na put, manje nego ranijih godina je bilo zavijanih automobila. Toga je svjestan i prvi čovjek ove organizacije Zoran Bakrač, direktor AMS Crne Gore.

14 auto-moto društava

- Mi smo građanima na raspolaganju 24 sata, kaže on. Imamo 14 auto-moto društava u našem sistemu u svim opštinama, osim u  Pljevljima i Plužinama. Pomoći vozačima bilo je i ostalo – pravilo ponašanja u našem radu. Zato smo posebnu pažnju posvetili Službi pomoći i informacija. Zahvaljujući našem Informativnom centru građani se na vrijeme obavještavaju o stanju na putevima, o zatvorenim putevima, očekivanjima meteorologa. U tome nam nesebičnu pomoć pružaju Direkcija za saobraćaj, Ministarstvo za saobraćaj, Ministarstvo za unutrašnje poslove, „Crnagoraput“, Hidrometeorološki zavod Crne Gore. Imamo korektnu saradnju i sa svih 36 medija u Crnoj Gori. Uostalom, na zajedničkom smo zadatku – biti „desna ruka“ vozačima kojima treba pomoći. Tako ćemo raditi i ubuduće, kaže direktor Bakrač.

Pet telefona

U AMS su „sistem informisanja“ razvili do „tančina“. U svakom dijelu Crne Gore (imaju 200 radnika u auto-moto društvima) imaju svog čovjeka koji im potvrđuje informacije o stanju na terenu. Od početka hladnog talasa koji je nedavno zahvatio Crnu Goru stalno su na nogama. U smjenama rade i po 24 sata. Zovu građani, zovu iz zimskih centara, zovu stranci. I što je najvažnije Auto-motu se vjeruje. Zato nije ni čudo što brojevi 020 234 999, 19807, 063 239 987 i 020 234 467 (broj centrale) neprestano zvone.

- U svakoj našoj službi i u svakoj smjeni radi najmanje od dva do četiri radnika, nastavlja direktor Bakrač. Svi oni su svjesni velike odgovornosti Auto-moto saveza koji je zadužen da građanima da prvu informaciju o stanju na terenu. Kad dođe do ovakvih nepogoda sve službe su uključene u jednu – opšti servis građana. To potvrđuju i Miodrag Šuškavčević, šef Informativnog centra AMS Crne Gore, odnosno Mišo Janković, direktor Auto moto-kluba „Kolašin “ i glavni predstavnik AMS za sjever naše zemlje.

Nasa tema Milovan Djurickovic direktor aerodroma CG 1002 2012 Aleksandar Ljumovic005 300x214 Naša Tema: Nevrijeme u Crnoj Gori – Zajedno protiv „bijele blokade“ Milovan Đuričković :  Zatvoriti aerodrom značilo bi zatvoriti Crnu Goru

Snijeg koji je početkom februara okovao Aerodorm u Podgoici bio je prvi veliki ispit za sve zaposlene u ovom kolektivu u ovoj godini. Ispit koji su uspješno položili.

Investicija od 100 miliona?

Položićemo i ovaj drugi, obećava prvi čovjek Aerodroma Crne Gore gospodin Milovan Đuričković, dok na aerodromskoj pisti prisustvuje borbi zaposlenih u Službi za prihvat i otpremanje putnika sa snijegom koji je juče jedno vrijeme ponovo zatvorio aerodromsku pistu u Golubovcima. Uostalom, kaže Đuričković, malo u šali a malo u zbilji, mi ne padamo ni na jednom ispitu. Predali smo devet završnih računa i svih devet sa profitom. Osim toga, mi ne praznimo budžetsku kasu, kako nam mnogi spočitavaju, već naprotiv punimo je. Ako vam kažemo da smo samo prošle godine u budžet Crne Gore uplatili milion i po eura sve smo vam rekli. Položili smo ispit zvani rekonstrukcija i modernizacija, pripremili smo Master plan razvoja do 2030. godine, pristupićemo realizaciji investicije od blizu 100 miliona eura na oba aerodroma, tu su i svakodnevni ispiti iz profesionalizma i odnosa prema putnicima, kao i konkurentnost sa drugim vazdušnim lukama. Da bi malo „otopili“ snijeg oko nas Đuričković nas je podsjetio da je Aerodrom u Podgorici 2007. godine zbog milion putnika zaradio epitet najbolji u Evropi. Međutim, nijesu ni oni bez problema. Najveći im je nemogućnost naplate potraživanja od „Montenegroerlajnza“ koji je sve bliži brojki od 10 miliona eura. Ni ova brojka ne „topi“ snijeg, kaže on.

Nema iznenađenja

I kad smo već kod snijega treba reći da ih on nije iznenadio. Imaju razrađenu tehnologiju rada u vanrednim uslovima, obučeno osoblje za čišćenje piste koje je prošlo obuku na aerodromima u Evropi koji imaju iskustva sa sniježnim padavinama. Imamo i odgovarajuće meteo službe, pratimo zbivanja i uvijek im idemo u susret, kaže Đuričković.

Treba reći da su standardi o bezbjednosti na aerodromima mnogo strožiji nego igdje drugo. Na aerodromu se traži skoro savršeno stanje, tačno se zna koja jačina vjetra može biti, koliko smanjena vidljivost, kakvi meteo uslovi… Treba znati i to da piloti nakon analize meteo uslova donose konačnu odluku da li će letjeti ili ne.

- Mi smo ovdje imali nekoliko kampanja. Tu se bukvalno radilo 24 sata sa nadom da u tim ekstremnim vremenskim uslovima Aerodrom otvorimo makar na par sati kako bi dali odušak vazdušnom saobraćaju i omogućili onim ljudima koji imaju vezane letove ili neku drugu veću životnu potrebu da to odrade. Ko to radi? Rade normalno odgovarajuće službe JP Aerodromi Crne Gore, i imamo ugovore koje obnavljamo svake godine sa Vojskom Crne Gore, jer i ona je korisnik ovih aerodroma, i imamo ugovor sa „Crnagoraputem“, čija mehanizacija nam, zavisno od vremenskih okolnosti, povremeno priskače u pomoć. Ponekad je čišćenje piste nemoguća misija, kaže Đuričković. Jer, dok sa desetak petnaest mašina očistite pet metara, nakon par minuta okrenete se iza sebe vjetar je već nanio novu količinu. I onda se postavlja pitanje da li radite Sizifov posao? Treba li obustaviti svaki rad i na taj način spriječiti nepotrebne troškove i sačekati da se za to stvore odgovarajući vremenski uslovi. Zato poručujemo crnogorskoj javnosti da sve ono što je u okviru objektivnih mogućnosti Aerodromi Crne Gore rade. Bez bilo čije pomoći, bez bilo čijeg podsticaja, nego slijedeći prije svega svoju profesionalnu obavezu i odgovornost. Pri tome naša je ideja vodilja – bezbjednost svih učesnika u saobraćaju u segmentu koji se tiče stanja aerodromske infrastrukture.

Nasa tema Aerodrom Golubovci 1002 2012 Aleksandar Ljumovic116 300x163 Naša Tema: Nevrijeme u Crnoj Gori – Zajedno protiv „bijele blokade“ Ko zatvara aerodrom?

Konačnu odluku o zatvaranju aerodroma donose njegove službe.

- To se radi po pravilu naše službe, kaže Đuričković. Bez obzira na vremenske prilike svako jutro imamo obilazak aerodroma u određeno vrijeme o čemu postoje pisani izvještaji. Slična pravila ima i kontrola leta koja procjenjuje vidljivost čiji je donji prag 800 metara.

O čišćenju piste, borbi sa olujnim i orkanskim vjetrovima, odlaganju snijega, manevarskim površinama, poletno-sletnim stazama i požrtvovanju ekipe Aerodroma, razgovarali smo i sa Petrom Glomazićem direktorom Aerodroma Podgorica. On je pohvalio sve službe Aerodroma Crne Gore jer je borba protiv „bijele blokade“ za njih bila vanredno stanje. On lično je dužan da organizuje sve službe i sve ljude koji bi sprovodili utvrđene procedure koje postoje na Aerodromu – kako u redovnim tako i u vanrednim uslovima. Uostalom, život na Aerodromu počinje u dva sata ujutro (Aerodromi Crne Gore zapošljavaju oko 500 radnika od čega 230 u Podgorici) i ništa se ne prepušta slučaju. Postoje jasni kriterijumi pod kojim okolnostima se Aerodrom zatvara. Kad se ispune ti kriterijumi dokument zvani „notam“ se šalje Kontroli letjenja koja je zajednička i za Crnu Goru i za Srbiju čime se daje na znanje svim korisnicima da je Aerodrom van upotrebe.

Iako nedavni snijeg nije iznenadio aerodromske službe svi se slažu da je bio rijedak gost na njihovim pistama. Zimski operativni tim je radio kao jedan. Koordinacija je bila na zavidnom nivou. To isto važi i za organizaciju rada i čišćenja Aerodroma u saradnji sa Vojskom Crne Gore koja je nekad gazdovala pistom i manevarskim površinama. Tu su i mašine i mehanizacija „Crnagoraput“ sa kojom Aerodromi imaju ugovor. U jednom momentu, priča nam Glomazić, na pisti je bilo 13 snjegogurača, snjegočistača, utovarnih kašika i lopata. Treba imati u vidu da je aerodromska pista široka 45 metara i da se snijeg mora potpuno ukloniti sa manevarskih površina. Na drugoj strani čistač kad jednom prođe zahvati dva i po do tri metra površine, a koriste se i lopate. Bilo kako bilo, tone i tone snijega treba odvesti sa piste koja je dugačka dva i po kilometra, a standardi za njeno čišćenje nijesu kao za čišćenje puteva. Očistiti pistu u Podgorici znači očistiti 40 kilometara puta, priča nam Glomazić dalje i objašnjava da se na pistu ne može stavljati ni so ni rizla, da se mora ukloniti i najsitniji kamičak. Ostaje im samo da koriste odgovarajuća hemijska sredstva i da ručno čiste sijalice.

Na aerodromskoj pisti ponekad izađe i po 40 ljudi sa lopatama, kaže Glomazić. Njihova borba sa snijegom koja je ponekad Sizifov posao zaslužuje da objavimo sva njihova imena. Nažalost, nemamo prostora za to ali ćemo se poslužiti riječima jednog od njih – najvažnija je organizacija, a za nju su zaduženi Petar Glomazić, njegov pomoćnik Dragan Milanović i šefovi smjena Sreten Lakić, Igor Popović, Nebojša Đuretić i Lidija Minić…

Sve u svemu, na Aerodromu u Podgorici su potpuno svjesni kakav posao im je povjerila država. Jer, Aerodrom u Podgorici je glavna kapija i društvenog, ekonomskog, političkog i svakog drugog aspekta Crne Gore. A zatvoriti Aerodrom značilo bi zatvoriti Crnu Goru, što reče prvi čovjek Aerodroma naše zemlje Milovan Đuričković.

Zabilježeno u Službi hitne medicinske pomoći u Podgorici

Ako bi tražili telefonski broj koji Podgoričani ovih dana najčešće okreću to je 124 – Služba hitne medicinske pomoći u Podgorici. Građani zovu zbog padova, preloma, nesnalaženja po snijegu, zovu hronični bolesnici, meteopate, navrate i stranci…

Terenske ekipe

Nasa tema Hitna Pomoc Podgorica 0802 2012 Dobrilo Malidzan4 300x296 Naša Tema: Nevrijeme u Crnoj Gori – Zajedno protiv „bijele blokade“ A kad okrenete 124 javiće vam se dr Anela Purišić, Bojana Klikovac, Ljubinka Zečević ili neko drugi zavisno do smjena u Dispečerskom centru. Inače, u podgoričkoj Hitnoj pomoći kod Gimnazije radi 25 ljekara podijeljeniih u četiri grupe. Radi se danonoćno. U jednoj terenskoj ekipi su ljekar, medicinski tehničar i vozač. Imaju dva kombija i dvije lade.

Naša ekipa ih je juče posjetila i zatekla neuobičajenu živost. Nije ni čudo, priča nam Slobodan Sarić, glavni medicinski tehničar. Naime, njihova ekipa koju su sačinjavali dr Jelena Terzić, medicinska sestra Maja Pavićević i vozač Dragan Mijović, je krenula u zavijanu Malesiju da pomogne Zefu Gojčaju iz sela Skorać. Međutim, kola nijesu izdržala… Na polovini puta prema Skoraću, koji je udaljen oko 50 kilometara, stigla je pacijentova rodbina sa traktorom i ipak završila zadatak.

30 kućnih posjeta

Inače, ljekari Hitne pomoći koji jedan dan rade amabulantno a drugi u Dispečerskom centru ili na terenu u prosjeku obave 25 do 30 kućnih posjeta, a imaju i od 70 do 150 pregleda u dvanaestočasovnoj smjeni. Nažalost, u želji da što prije dođu do bolesnika i njima ponekad treba pomoć. Drugog februara, oko 1 sat, u selu Medun, ekipa koju su sačinjavali dr Angelina Cvijović, medicinska sestra Rajka Đurišić i vozač Miloš Kovačević, nije mogla da stigne do bolesnika pa je njihova kola koja su svakog časa mogla da se sruše u provaliju izvukla vatrogasna služba u kojoj su bili Dušan Knežević i Slaven Ivanović. Podgorički vatrogasci su prošli sa lakšim povredama.

Jovan Stamatović
Dragan Cvijović

Najnovije u rubrici