HONG KONG – Kina ubrzano uvodi nove ratne brodove u želji da postane vodeća pomorska sila dok je Pentagon zbog rezanja budžeta primoran da smanji broj pomorskih snaga.

Vojni analitičari kažu da širenje flote desantnim brodovima, koji su najveći domaći brodovi u kineskoj mornarici, znatno doprinose globalnom uticaju Pekinga.

- Imati znatan broj amfibijskih brodova jasno ukazuje na želju da pokažete moć – kaže Kristijan Le Mjer, pomorski bezbjednosni istraživač u Međunarodnom institutu za strateške studije u Londonu.

Do povećanja kineskih pomorskih snaga je došlo zbog rastućih napetosti u azijsko-pacifičkoj regiji, koja će u narednoj deceniji vjerovatno postati jedno od glavnih geopolitičkih poprišta.

Vojni operativni planovi su ranije uglavnom bili usmjereni na potencijalni sukob u Tajvanskom moreuzu. Međutim, Japan i Kina su u sukobu zbog ostrva u Istočnokineskom moru na koja obje države polažu pravo, Vijetnam, Filipini i ostale države se sa Kinom spore oko teritorijalnih pretenzija u djelovima Južnokineskog mora za koje se vjeruje da je bogato naftom i gasom.

Američka ratna mornarica je objavila da će svoja nova amfibijska plovila, priobalne borbene brodove, rasporediti na „pomorskoj raskrsnici“ u azijsko-pacifičkoj regiji i stacionirati ih u Singapuru, a možda i na Filipinima.

Ksi Đinping, koji će kasnije ove godine postati novi predsjednik Kine, pozvao je na pojačanu vojnu saradnju između pacifičkih snaga tokom sastanka sa američkim ministrom odbrane Leonom Panetom, u ponedjeljak, u Vašingtonu. Paneta je, aludirajući na napete odnose, pozvao na veću transparentnost Pekinga oko njegovog jačanja vojske. Đinping, sin poznatog gerilskog komandira iz 1930-ih, takođe se sastao sa predsjednikom Barakom Obamom.

Očekuje se da kineska mornarica rasporedi osam brodova tipa 071 koji mogu nositi do 800 vojnika, tzv. lebdjelicu, oklopna vozila i helikopter srednje veličine. Vojni komentatori i penzionisani kineski pomorski oficiri kažu da je već započet rad na dizajnu većeg desantnog broda.

Uspješna kineska brodogradilišna industrija pomaže kineskoj mornarici kada je riječ o veličini i sofisticiranosti novih desantnih brodova, kažu vojni stručnjaci.

Kina je 2010. pretekla Južnu Koreju i postala najveći svjetski brodograditelj, stručnjaci iz te oblasti kažu da vodeća državna brodogradilišta stalno unapređuju znanja i tehnologiju gradnjom većih i složenijih naftnih tankera, kontejnerskih brodova i ostalih specijalizovanih plovila.

Uz dvodecenijski brzi rast vojne potrošnje, brodogradnja je kinesku mornaricu, koja je nekada bila zastarjela obalska odbrambena flota, pretvorila u pomorsku flotu koja širi svoj ​​uticaj u Pacifičkom i Indijskom okeanu.

Najbolji kineski ratni brodovi i podmornice su sada naoružani naprednom opremom za protivzračnu odbranu i dalekosežnim protivbrodskim raketama.

Pentagon je prošle godine u svom godišnjem izvještaju o kineskoj vojsci upućenom Kongresu rekao da mornarica Narodnooslobodilačke vojske (PLA) broji oko 75 velikih ratnih brodova, više od 60 podmornica, 55 srednjih i velikih amfibijskih brodova i oko 85 manjih brzih borbenih čamaca, naoružanih raketama.

Kao velika trgovačka sila koja sve više zavisi od uvezene nafte i sirovina, ova pomorska ekspanzija je značajna za bezbjednost zemlje, pokazuju kineski vojni planovi.

 - Bezbjednost kineskog osoblja, sredstava i trgovačkih ruta je veoma važna za privredu. Kako bi to obezbijedili, potrebna je jaka mornarica – napisao je prošlog mjeseca viši kapetan Vang Siaosuan u listu Čajna dejli.

Vojni stratezi odbacuju poređenja između mornarica samo na osnovu broja brodova. Većina stručnjaka je saglasna da američka mornarica sa flotom koja broji 285 brodova, uključujući 11 nosača aviona, više od 70 nuklearnih podmornica i 22 bojna krstaša, ostaje najveća svjetska dominantna mornarica.

Po veličini, borbenoj moći, integraciji sa drugim važnim sistemima naoružanja i borbenom iskustvu, najbolji američki ratni brodovi imaju ​​jasnu prednost u odnosu na kineske brodove, kao i u odnosu na većinu brodova iz drugih mornarica.

Međutim, takođe je jasno da će se prema planu američke vlade o smanjenju budžeta Pentagona za 487 milijardi dolara u narednih deset godina, američka mornarica smanjiti, dok će kineska flota nastaviti da raste u veličini i kvalitetu.

Kako bi zadovoljila budžetski cilj, američka mornarica predlaže da povuče sedam bojnih krstaša i dva amfibijska plovila, da odloži rad na novim brodovima i podmornicama i da odustane od nekih programa, što bi smanjilo flotu na manje od 250 brodova, rekli su viši zvaničnici Pentagona.

Kao dio napora da ojača odbrambenu saradnju u Aziji, američka vojska do 17. februara održava godišnje vježbe „Zlatna kobra“ na  Tajlandu sa vojnicima iz Indonezije, Malezije, Singapura, Južne Koreje i Japana. Sljedećeg mjeseca će sa Filipinima odraditi zajedničke pomorske vježbe u blizini spornih ostrva Spartli.

Premještaj vojne snage u Aziju i obnovljena izgradnja čvršćih veza sa tradicionalnim, regionalnim saveznicima dijelom su usmjereni na borbu protiv brzog rasta kineske vojne sile.

Nakon više od dvodecenijskog dvocifrenog rasta, potrošnja kineske vojske je nakon globalne finansijske krize 2010. pala na 7,5 odsto, ali je prošle godine zahvaljujući povećanju od 12,7 odsto skočila na 91,5 milijardi dolara.

Većina stranih analitičara vjeruje da Kina nije iskrena po pitanju svog budžeta za odbranu i da namjerno govori da je manji.

Pentagon procjenjuje da su ukupni kineski vojni izdaci 2010. premašili 160 milijardi dolara, što znači da bi lako mogla da bude druga po redu zemlja po veličini odbrambenog budžeta, odmah iza SAD.

Obamina vlada predlaže da vojni budžet za 2013. bude 525 milijardi dolara.

Kineska mornarica je prošle godine na svoju teritoriju rasporedila bivši ukrajinski nosač aviona Varjag, što se smatra značajnim korakom u pokušaju da postane pomorska sila.

Međutim, većina kineskih i stranih stručnjaka vjeruje da će biti potrebne godine prije nego nosač bude operativan.

Vojni analitičari kažu da amfibijski brodovi Pekingu već pružaju mogućnost razmještanja trupa i njihove opreme u ratu ili u mirnodopskim uslovima, uključujući i zaštitu više od 800.000 kineskih državljana koji rade u inostranstvu.

Analitičari kažu da se ovi brodovi takođe mogu koristiti za razmještanje kineskih trupa na spornu teritoriju u Južnokineskom moru.

Peking je 2007. uveo prvi veliki vojni bolnički brod koji služi za pomoć drugim državama u kriznim situacijama, kao i za pomoć kineskim snagama u borbi. Brod je krajem prošle godine angažovan u humanitarnoj medicinskoj misiji u Latinskoj Americi i na Karibima.

Piše: David Lauge (Reuters)

Prevod: Sandra Madžarović