Japanci su nakon samo 70 minuta od prošlogodišnjeg zemljotresa i cunamija izbacili procjene štete koje su se, iako ogromnog raspona, pokazale zapanjujuće tačnima. Mi smo na tom stupnju da ćemo štete računati mjesecima

Niko još ne zna ni okvirno da procijeni kolika bi mogla biti šteta koju su Crnoj Gori pričinili nevrijeme i sniježne blokade. Da ne govorimo o izgubljnim ljudskim životima koji su neprocjenjivi. Ovako ozbiljne situacije događaju se rijetko, a procjene štete predstavljaju izazov i u daleko razvijenijim državama od naše.

Piše Srđan Kusovac

Poslednja velika katastrofa koja je pogodila jednu zemlju su prošlogodišnji zemljotres i cunami u Japanu. Tamo su se prve procjene i to sistema CATDAT pojavile samo 70 minuta nakon prirodne katastrofe. Te procjene ukazivale su na štetu od 100-500 milijardi dolara. Ovako širok raspon procjene ukazivao je na nepoznavanje svih posljedica, ali i na nedostatke modela procjene. Ipak, kako je vrijeme odmicalo procjene su bile sve preciznije uprkos gigantskim razmjerama katastrofe. Sljedeća procjena uslijedila je nakon tri dana. Napravile su je osiguravajuće kompanije. Ukazivalo je da će samo od osiguranja direktno biti naplaćeno 14,6-24,6 milijardi dolara pri čemu tu, kako je navedeno, uopšte nije uračunata direktna šteta zemljotresa i cunamija. Dakle ovo je bila samo indirektna šteta po domaćinstva i biznis.

Đe su oni…

Vlada Japana je iznijela već nakon deset dana prve utemeljene procjene štete koje su se, iako je tada bila riječ samo o projekcijama pokazale zapanjujuće tačnima obzirom na kratkoću vremena od prirodne katastrofe do procjene kao i na razmjere katastrofe.

Tada je saopšteno da bi šteta mogla iznositi 25 hiljada milijardi jena (oko 240 milijardi eura). Još tada je procijenjeno da će samo direktne posljedice zemljotresa i cunamija po BDP Japana, dakle ne računajući štete, iznositi oko 2,75 hiljada milijardi jena (oko 27 milijardi eura). Japanci su nakon samo 20 dana iznijeli detaljne procjene po industrijskim granama i geografskim oblastima. Prema podacima Wall Street Journala, kada je gro štete saniran i kada su se posljedice realno znale – pokazalo se da su rane procjene „omašile“ za samo 7 odsto. Takođe, ova procjena – 240 milijardi eura – bila je gotovo na „polovini“ one koja je iznijeta samo 70 minuta nakon zemljotresa i cunamija 100-500 milijardi.

…a đe smo mi

U Crnoj Gori, za sada, ne postoji mogućnost da se šteta tako brzo procijeni kako to čine Japanci.

Iz Vlade Crne Gore Pobjedi je rečeno da je za takve procjene još rano i da ne postoje šanse da u ovoj fazi budu napravljene.

Više iskusnih ekonomista koje je Pobjeda kontaktirala ocijenili su da Crna Gora za sada nije u stanju da napravi takvu procjenu. Razlozi su brojni. Teško ih je čak sve i sagledati.

Direktor Agencije za promociju stranih investicija (MIPA) dr Petar Ivanović jedan je od malobrojnih relevantnih sagovornika u našoj zemlji. Profesor Ivanović je zajedno sa profesorom Veselinom Vukotićem autor studije „Procjena ratnih šteta u Crnoj Gori“ koja je imala za cilj da sagleda direktne i indirektne štete u ekonomiji, socijalnoj sferi, ekologiji i promjenama broja i strukture stanovništva u Crnoj Gori, prouzrokovane ratnim operacijama NATO-a u periodu mart-jun 1999. godine. To je jedini široj javnosti poznat rad koji se koliko-toliko može porediti sa onim što predstoji našoj zemlji kada bude krenula u procjenu šteta od nevremena.

- Statistika u Japanu i kod nas nije uporediva, pa nije moguće ni porediti brzinu kojom se mogu izračunati štete – kaže profesor Ivanović Pobjedi. Takodje, važno je obuhvatiti ne samo direktne materijalne štete prouzrokovane nevremenom, već i indirektne. Sada su svi skoncentrisani na fizička oštećenja, uglavnom krovova objekata ili na polomljene staklenike, ali ne i na uticaj koji će zastoj u saobraćaju ili prekinuta proizvodnja poljoprivrednih proizvoda u staklenicima imati na bruto domaći proizvod, rast uvoza, uticaj na cijene, itd.

On objašnjava da se u Crnoj Gori statistika ne vodi toliko precizno da bismo odmah mogli da znamo visinu samo direktne materijalne štete.

- Jednostavno nismo na nivou statističkih sistema koji postoje u visokorazvijenim zemljama. Da ne bude zabune, ne smatram da je problem u Monstatu koji je mnogo uradio tokom poslednjih nekoliko godina na poboljšanju kvaliteta statističkih podataka i ostvario vidan napredak u broju analiza. Jednostavno, ne možemo sve odjednom. Potrebno je vrijeme da dostignemo nivo kada ćemo u kratkom roku biti u stanju da dobijemo upotrebljive i tačne podatke – kaže Pobjedi profesor Ivanović.

Prinuđeni smo da improvizujemo

Na pitanje što bi se desilo da recimo premijer ili neki državni zvaničnik otputuje negdje i da mu sagovornik najvišeg nivoa postavi pitanje o tome kolika nam je šteta od nevremena, što bi im bilo rečeno, Petar Ivanović, koji je bio glavni ekonomski savjetnik predsjednika Vlade, kaže da bi u takvoj situaciji vjerovatno prije puta bila zatražena individualna procjena svakog ministarstva po resorima kojima se bave. Ali, ističe da bi ovakve procjene bile veoma proizvoljne.

Profesor Ivanović napominje da je prikupljanje podataka i njihova obrada izuzetno složen posao. Tim prije što indirektne štete imaju snažan multiplikativni efekat. To je, kako kaže, pokazao i slučaj koji je proučavao – procjena štete od zemljotresa u Osaki iz 1995. godine. Na prvi pogled nije bilo nikakvih dodirnih tačaka, ali upravo je ovaj zemljotres bio jedan od ključnih razloga zbog kojih je propala jedna od najstarijih banaka u Velikoj Britaniji. Indirektne veze nijesu bile odmah vidljive. Dodaje da se pokazalo da su tada pričinjene materijalne štete kod stanovništva i u privredi bile mnogo manje u poređenju sa indirektnom štetom. Isto se, kaže, pokazalo i tokom analiziranja štete od dejstava NATO-a 1999. Indirektne štete u Crnoj Gori bile su preko stotinu puta veće od direktnih materijalnih razaranja.

- Mada su sada svi više fokusirani na direktne materijalne štete, vrlo brzo ćemo početi da sabiramo efekte zastoja u saobraćaju, kašnjenja u isporukama raznih roba, efekte kašnjenja uključujući i dopremanje robe sa nabavnih tržišta za crnogorske proizvođače, poslova koji su izgubljeni ili odloženi, poslovnih šansi koje su propuštene, izgubljenih radnih mjesta, pa sve do izgubljenih poreza zbog smanjenja poslovnih aktivnosti. To su složeni multiplikativni efekti, čitav krug se tu napravi. Procjena je izuzetno složena i teško da može biti završena na kvalitetan način za kraće od par mjeseci – kaže Pobjedi profesor Petar Ivanović.

Njegovo mišljenje je da će tamo gdje postoje uslovi, brzo dospjeti na naplatu dio štete preko osiguranja, ali dodaje i da svijest o potrebi za osiguranjem u Crnoj Gori nije razvijena.

- Tek kada nas zadese ovakve nevolje, sjetimo se osiguranja. Ali, i to će se promijeniti sa razvojem poslovne kulture i jačanjem ekonomije.

Drugi talas podrške vjerovatno će uslijediti iz specijalizovanih programa za poljoprivredu i drugih namjenskih fondova.

Što treba činiti

Profesor Ivanović ukazuje na to da bi bila greška sada dramatizovati i stihijski krenuti u izvlačenje zaključaka.

- Mi smo skloni da idemo iz krajnosti u krajnost. Već se spominju inicijative za nabavku nove mehanizacije. Smatram da bi bilo pogrešno odmah kupovati mašine koje bi mogle da odgovore nevremenu koje je za nama, zato što je malo vjerovatno da će se isto ponoviti naredne godine, možda i narednih pet. Nova mehanizacija košta, još više košta održavanje, pogotovo kada se oprema ne upotrebljava. Moguće je da bi se ista amortizovala prije sledećeg sličnog talasa nevremena. Tada imate oportunitetni trošak sredstava uloženih u nabavku mehanizacije i njeno održavanje. Rješenje je u analizi scenarija mogućih dešavanja, saradnji sa privatnim sektorom koji već posjeduje značajnu mehanizaciju i boljoj organizaciji sistema, kaže profesor Ivanović Pobjedi.

Istovremeno, on ukazuje na to da je za svaki od scenarija potrebno napraviti konkretan plan djelovanja, definisati ključne akteri i procijeniti nivo troškova.

- Ako iz svega što nas je zadesilo izvučemo pouke i naučimo lekcije za budućnost, onda sam siguran da ćemo morati da se više okrenemo istraživanjima, scenario analizima i izradi modela. Jer, kada znate koliko može da vas košta mogući nepovoljni razvoj situacije, postajete spremniji da investirate u preventivne mjere i sisteme za rano upozorenje od neprilika. A to je osnova za vođenje politika, zaljučio je profesor Ivanović.

Iskoristiti ranije radove i studije