Usljed velikog intenziteta sniježnih padavina, koje su zadesile i centralno područje Crne Gore, poljoprivredni proizvođači koji se bave proizvodnjom u zaštićenom prostoru pretrpjeli su izrazito velike štete na svojim objektima.

Piše: mr Branka Nikolić

Najveći broj se odnosi na povrtare, od kojih su mnogi imali i zasnovanu proizvodnju tzv. „zimskog povrća“ (salata, blitva, spanać, raštan), pa su im stradali i zasadi, što je prouzrokovalo značajan rast cijena ovih proizvoda na našim pijacama.

Savjeti

Osim proizvođača povrća, tu su i proizvođači jagoda u plastenicima, kao i cvijeća i ukrasnih biljaka, a svi oni su se morali boriti protiv snijega, da bi sačuvali svoje objekte i zasade.

Od prvog naleta snijega sačuvani su plastenici. Proizvođačima je savjetovano iz naše Službe, putem medija i u direktnoj komunikaciji, da uključe rasprskivače sa prvim pahuljama, postavljene na krovnoj konstrukciji, da čiste snijeg mehanički, da unesu u svoje objekte plinske ili električne grijalice da bi na sve načine omogućili brže topljenje snijega, ne dozvolivši da se stvori sniježni pokrivač. U drugom naletu, veliki intenzitet sniježnih padavina prouzrokovao je ogromne štete na plastenicima. Tome su doprinijele i veoma niske temperature, posebno u noćnim satima, tako da ni rasprskivači nisu više bili od koristi, jer se voda zaledila, a i njen protok je bio suviše mali za tako velike padavine. Štetu su pretrpjeli i neki od proizvođača koji imaju grijanje u objektima i to ne samo u foliji, već i u konstrukciji. Sve to govori koliko je jak bio intenzitet sniježnih padavina.

Stručnjaci Savjetodavne službe u biljnoj proizvodnji su bili u stalnoj komunikaciji sa proizvođačima, preko predsjednika udruženja i pojedinačnoj, savjetujući proizvođačima da pocijepaju foliju, da bi sačuvali konstrukciju plastenika.

Štete

U velikom broju plastenika u ovom periodu prisutna je proizvodnja lisnatog povrća, dok za ranu proljećnu prozvodnju u toku je proizvodnja rasada paprike, paradajza i krastavaca.

Usljed cijepanja folije i propadanja snijega, a negdje i rušenja konstrukcije, uz prisustvo izrazito niskih temperatura, došlo je do povređivanja i smrzavanja povrća, pa čak i rasada.

Proizvođači koji su prekrili svoje usjeve agrotekstilom (agri, lutrasil) uspjeli su da donekle ublaže propadanje zasada, jer je temperatura ispod njega oko biljke veća do 5 stepeni C.

Jedan broj proizvođača koji posjeduju visočije objekte postavljaju unutrašnju antikapajuću foliju (antifog) da bi biljkama bilo toplije, a ujedno i onemogućili da kapljice od kondenzacije padaju na biljke i tako spriječili pojavu gljivičnih oboljenja.

Zamjena folije

Neki proizvođači koji su pretrpjeli štetu samo na foliji, odlučiće ukoliko im vremenski uslovi dozvole u narednih mjesec dana da zamijene foliju, da bi zasnovali proljećnu proizvodnju. Potrebno je da znaju da za kvalitetno postavljanje folije treba biti minimalna temperatura vazduha od 20 stepeni C, dok je optimalna 30 stepeni C. Folija se postavlja po mirnom, sunčanom danu, bez vjetra i poželjno ju je sat vremena izložiti suncu prije zatezanja. Ukoliko se postavlja pri nižim temperaturama od navedenih, doći će do njenog opuštanja u ljetnom periodu, pa će proizvođači morati ponovo da je zatežu.

Zaštita

Proizvođači koji su uspjeli da sačuvaju svoje plastenike sačuvali su i svoje zasade povrća.

Međutim, niske temperature i mrazevi predstavljaju ozbiljan problem u proizvodnji povrća u zaštićenom prostoru. Posebno, rano gajenje povrća uvijek je povezano sa rizikom pojave ranog mraza. Zaštita od mraza je moguća navodnjavanjem, nastiranjem biljnim materijalom kao što je slama od pšenice, prekrivanjem pomenutim agrotekstilom i navodnjavanjem.

Direktna zaštita navodnjavanjem obavlja se u vrijeme trajanja mraza. U tom periodu biljke se zalivaju rasprskivačima sa finim diznama, sa malom količinom vode, u vidu sitnih kapi. Voda se pri padu na biljke pretvara u led i oslobađa toplotu, koja štiti biljke od potpunog izmrzavanja. Zalivanje se ne smije prekidati dok traje mraz, a zaliva se do jutarnjih časova kada mraz prestaje, odnosno kada se otopi ledena kora na biljkama. Ovakvim načinom zalivanja mogu se štititi biljke od jakog mraza, čak i do minus 8 stepeni C.

(Autorka je stručna saradnica za ratarstvo i povrtarstvo, Regionalni centar Podgorica)