Ministri eurozone odobrili su Grčkoj u utorak drugi paket pomoći vrijedan 130 milijardi dolara. Grčka će zahvaljujući ovoj pomoći izbjeći bankrot, a zauzvrat mora da sprovede nepopularne mjere štednje.

Nakon 13 sati razgovora, ministri su finalizovali mjere za smanjenje grčkog duga na 120,5 odsto BDP-a do 2020. godine, što je blago iznad cilja od 120 odsto BDP-a, kako bi osigurala drugi paket pomoći za spašavanje za manje od dvije godine i otplatila dug koji dospijeva 20. marta.

Postizanjem dogovora da Evropska centralna banka distribuira svoj profit od kupovine obveznica i da privatni kreditori preuzmu veće gubitke, ministri su smanjili grčki dug na nivo koji bi trebalo da osigura nove finansije od Međunarodnog monetarnog fonda i da pruži podršku 17-članom bloku zajedničke valute.

Mjere štednje su veoma nepopularne među Grcima i mogu predstavljati poteškoće zemlji pred izbore u aprilu. Ponovo bi moglo da dođe do uličnih nereda protiv smanjenja plata i penzija, kao i ukidanja radnih mjesta.

Posljednja anketa, sprovedena prije sastanka u Briselu, pokazala je da su grčke stranke koje odobravaju mjere štednje zabilježile rekordan pad popularnosti, dok ljevičari koji su protiv mjera bilježe rast.

Reakcije

Taksista Anastasis Hrisopulos iz Atine kaže da nema razloga za slavlje, te da će se stvari samo pogoršavati.

Njemački, holandski i finski parlament, koji su se zalagali za oštrije mjere, tek treba da odobre paket. Njemački ministar finansija Volfgang Šojble, koji je izazvao negodovanje rekavši da je Grčka bezdan, izjavio je da je uvjeren da će njemački parlament naredne sedmice donijeti pozitivnu odluku.
- Postigli smo dalekosežan sporazum o novom programu za Grčku i učešću privatnog sektora koji će dovesti do znatnog smanjenja grčkog duga… kako bi se osigurala budućnost Grčke u eurozoni – izjavio je na konferenciji za novinare Žan-Klod Junker,  predsjednik eurogrupe.

Šef Evropske komisije Žoze Manuel Barozo smatra da će sporazum spriječiti nekontrolisani bankrot sa ozbiljnim ekonomskim i socijalnim posljedicama.

Šefica MMF-a Kristin Lagard je izjavila da će ovaj sporazum Grčkoj omogućiti da povrati konkurentnost.
Nakon odobravanja pomoći euro je zabilježio rast.

Pojedini ekonomisti kažu da je sposobnost Grčke da otplati smanjeno dužničko breme pod znakom pitanja, te da bi ovaj sporazum mogao da odloži bankrot za nekoliko mjeseci. Povratak ekonomskom rastu mogao bi da potraje cijelu deceniju, jer će oštri rezovi produbiti recesiju već petu godinu zaredom, što će pogoditi vladine prihode.

- Grčka više nije prijetnja po oporavak u cijeloj Evropi i to predstavlja napredak – rekao je švedski ministar finansija Anders Borg.

Njegov holandski kolega Jan Kas de Jager rekao je da ovaj program nije nešto što treba slaviti.

- Posijali smo vjetar, sada beremo uragan. Novi paket pomoći nam po visokoj cijeni pruža vrijeme i nadu i nameće oštre mjere štednje zbog kojih ostajemo u dugoj i dubokoj recesiji – rekao je šef grčke Trgovinske konfederacije Vasilis Korkidis.
Grčki premijer Lukas Papademos nije krio zadovoljstvo postignutim sporazumom, rekavši da je ovo istorijski dan za grčku privredu.

Predsjedavajući Atinske komore za trgovinu i industriju Konstatinos Mihalos nije saglasan sa premijerom. Mihalos je za BBC rekao da ta sredstva ne ostaju u Grčkoj, ne ulažu se u Grčku i ne pomažu Grcima da izađu iz krize, već služe za vraćanje duga bankama.

Grčka može propasti

U izvještaju stručnjaka iz EU, ECB i MMF-a stoji da bi grčki dug, ukoliko Atina ne bi sprovela ekonomske reforme i smanjila troškove kako bi svoju ekonomiju učinila konkurentnijom, mogao da dostigne 160 odsto BDP-a do 2020.

S obzirom na rizike, program za Grčku bi mogao da ostane podložan propasti, jer pitanja koja se tiču njegove održivosti vise nad njim, navedeno je u povjerljivom izvještaju na devet stranica u koji Reuters ima uvid.

U Briselu je dogovoreno da će Grčka sprovesti potrebne mjere kako bi smanjila svoj dug na 120,5 odsto BDP-a do 2020, privatni vlasnici grčkih obveznica preuzeće gubitke od 53,5 odsto od njihove nominalne vrijednosti, što je jednako gubitku oko 70 odsto sadašnje vrijednosti grčkog duga koji posjeduju. Upravljanje privredom će stalno nadgledati stručnjaci eurozone. Grčka će izmijeniti svoj ​​ustav kako bi dala prioritet otplati duga, a ne finansiranju vladinih službi. Grčka će otvoriti poseban račun, kojim će upravljati odvojeno od glavnog budžeta, a na kojem uvijek mora da bude dovoljno novca za servisiranje dugova u naredna tri mjeseca.

Zamjena obveznica

Banke i osiguravajuće kompanije će zamijeniti postojeće grčke obveznice obveznicama sa dužim dospjećem i nižim kuponima. Time će se otpisati oko 100 milijardi grčkog duga.

Grčka je saopštila da će donijeti zakon kojim će na gubitke moći da prisili vlasnike obveznica koji ne budu željeli da pristanu na odredbe sporazuma.

ECB će takođe dati svoj doprinos u smanjenju duga ustupanjem profita koji je ostvarila od kupovine grčkih oveznica u posljednje dvije godine. Ona će taj profit ustupiti nacionalnim centralnim bankama koje će ga potom proslijediti Atini radi daljeg jačanja održivosti grčkog duga.

Očekuje se da privatni kreditori pokrenu zamjenu obveznica 8. marta i okončaju je za tri dana. To znači da će Grčka moći da restrukturira 14,5 milijardi eura duga koji dospijeva 20. marta i izbjegne bankrot.

Najveći dio sredstava će se iskoristiti za finansiranje zamjene obveznica i osiguranje stabilnosti grčkog bankarskog sistema. Oko 30 milijardi eura otići će za privlačenje privatnog sektora da pristane na tu zamjenu, 23 milijarde idu na dokapitalizaciju banaka, dok će Grčka 35 milijarde upotrijebiti za finansiranje otkupa obveznica. Gotovo ništa neće otići direktno za pomoć grčkoj privredi.

Prošlonedjeljne brojke pokazuju da se grčka privreda u četvrtom kvartalu prošle godine smanjila za 7 odsto, više nego što se očekivalo, a dalje mjere štednje bi mogle da pogoršaju situaciju. Nezaposlenost je dostigla 21 odsto i dalje raste. Grčka mora da smanji minimalnu platu za 22 odsto, a do 2015. će ukinuti 150.000 radnih mjesta u javnom sektoru.

Evropska komisija, Evropska centralna banka i Međunarodni monetarni fond, koji nadgledaju proces sprovođenja reformi, spremaju kvartalne izvještaje i u bilo kojem od njih mogu da odluče da Atina ne ispunjava svoje obaveze.

(Reuters, BBC) – Prevod: Sandra Madžarović