Ministar pravde Duško Marković: O zastavi i jeziku nema pogađanja
Potpredsjednik Vlade i ministar pravde Duško Marković kazao je u srijedu novinarima, nakon razgovora sa predsjednikom Socijalističke narodne partije Srđanom Milićem, da su zahtjevi dijela opozicije o promjeni Ustava u dijelu identitetskih pitanja „legitimni“, da ih „Vlada ne može osporavati“, ali da se o njima „mora voditi politički dijalog“.
Vlada nenadležna
Marković je nakon prvog kruga razgovora koji je sa njim i premijerom Igorom Lukšićem imala opozicija kazao da je uvođenje srpskog jezika kao službenog i trobojke kao narodne zastave, na čemu je, u razgovorima u utorak, insistirala Nova srpska demokratija, nijesu u nadležnosti Vlade.
- Zahtjevi opozicije su legitimni, ali postavlja se pitanje opravdanosti svakog od njih. U odnosu na neke zahtjeve, u ovoj fazi, postoji ozbiljna razlika i distanca, dok po nekim pitanjima možemo naći zajednički jezik. Naravno, to nije u nadležnosti Vlade, o ovim pitanjima se mora voditi dijalog na političkom nivou - kazao je Marković.
Dva kolosjeka
Marković je istakao da je zadovoljan razgovorima sa opozicijom povodom promjene Ustava u oblasti pravosuđa, ali da to nije bila jedina tema.
- Otvorena su i neka politička pitanja kao što su identitetska. Nakon što smo saslušali te stavove zaključili smo da je neophodno raditi na dva kolosjeka. Neophodno je nastaviti tehnički rad na ustavnim amandamanima, dok se o drugom pitanju mora mora voditi politički dijalog, jer je ono u nadležnosti stranaka – kazao je Marković.
Ministar je kazao da nema ozbiljnijih razlika kada je riječ o stavovima Vlade i opozicije u odnosu na prijedlog promjena Ustava u oblasti pravosuđa.
- Vlada je predvidjela da se prilikom izbora predsjednika Vrhovnog suda, Vrhovnog državnog tužioca, Sudskog i Tužilačkog savjeta značajno zadrži uloga parlamenta. Opozicija traži dvotrećinsku podršku u parlamentu za izbor nosilaca najviših sudskih i tužilačkih funkcija, dok mi smatramo da bi taj model mogao dovesti do blokade sistema. Vjerujem da su naši argumenti bili dovoljno ubjedljivi i da nijesu značajno osporavani – kazao je Marković.
On je podsjetio da je novi momenat ekspertsko mišljenje Venecijanske komisije koje je liberalnije u odnosu na predlog Vlade
- To znači da treba tražiti srednje rješenje prihvatljivo i za VK i za parlament – kazao je Marković.
Marković je kazao da ustavne promjene nijesu bile uslov iz sedam ključnih prioriteta Evropske komisije.
- Odluka je Vlada bila da se uđe u taj proces, jer se prva rečenica iz Izvještaja o napretku Crne Gore odnosila na pravosuđe uz ocjenu da način izbora nosilaca najviših pravosudnih funkcija stvara mogućnost za politički uticaj. Izmjene Ustava bili su odgovor Vlade da se to stanje mijenja. S obzirom da smo dobili datum pregovora sa Evropskom unijom izmjene Ustava biće ključne i veoma važne za čitav proces – kazao je Marković.
Reizbor sudija nemoguć
Komentarišući zahtjev Pokreta za promjene Nebojše Medojevića za reizbor svih sudija i tužilaca vicepremijer Marković je rekao da to nije dobar model, jer je kadrovska baza u Crnoj Gori skromna.
- Imamo oko 260 sudija, a u prethodne dvije godine smo promijenili oko 60. To znači da proces promjene ide normalno i u skladu sa zakonom, a neodgovoran pristup tom modelu doveo bi sistem u ozbiljan problem – kazao je on.
Na pitanje da li su opravdani zahtjevi opozicije za kadrovskim promjenama u vrhu sudskih i tužilačkih institucija, Marković je rekao da to nije u nadležnosti Vlade nego Sudskog i Tužilačkog savjeta i parlamenta.
Milić neće da ponavlja „poznate stavove“ o pitanjima identiteta
Predsjednik Socijalističke narodne partije Srđan Milić kazao je novinarima nakon razgovora sa premijerom i ministrom pravde da im je kazao kako su nezadovoljni načinom na koji se sprovodi sporazum koji se tiče ravnopravne pozicije srpskog jezika u školama, usvojen prije glasanja o izbornom zakonu.
Na pitanje novinara da li je opozicija jedinstvena u svojim zahtjevima, Milić je odgovorio da je „SNP jedinstvena.“
- Naš stav oko identitetskih pitanja je poznat. SNP ostaje pri svim onim stavovima koji su bili izrečeni i u prošlosti – kazao je Milić, ali nije želio da ih ponovi.
Lider najjače opozicione partije smatra da opozicija i Vlada u pregovorima o izmjenama Ustava u oblasti pravosuđa mogu naći rješenja koja će obezbijediti nezavisnost i efikasnost te grane vlasti.
- Crna Gora ima izvanredne pravnike koji mogu naći rješenja koja su u skladu sa evropskim standardima i preporukama Venecijanske komisije.
Poslije razgovora očekujem da ćemo odmah pokrenuti rad radne grupe koja se bavila ustavnim amandmanima, ali i da se nastave i politički razgovori vezani za ostala pitanja – rekao je Milić.
Milić je kazao da podržava dijalog vlasti sa opozicijom, ali ne i listu prioriteta Vlade.
- Da se SNP pita, danas bi se, s obzirom na situaciju, razgovaralo o socio-ekonomskim temama – kazao je Milić.
Dušanka Ćirović






Znam jedno-da su ovi ‘profesionalni prosrbofili’ na vlast-ne samo što bi odbili crnogorske zahtjeve nego bi i mrak proguta one koji bi to tražili.Pa ova popuštanja vlade u ideniteu,jeziku i crkvi čini vladu nepovjerljivom onoj većini građana.Čak daju sumnju da su naklonjeni onoj okrvavljenoj ‘srpskoj brackoj’ iz 1918g.Ako vlada nastavi i dalje pregovarat sa ovakvima-od kojih do sad ništa dobro nije došlo za državu i građane-moja sumnja će nažalost bit opravdana,
Jedna od retkih grešaka crnogorskih vladajućih partija je nova zastava Crne Gore. Ako je kralj Nikola imao trobojku koju su zadržali komunisti, ne vidim ni jedan razlog zašto to danas nije zastava Crne Gore, naravno samo trobojka bez grba ili petokrake. Ovi ruski orlovi i krstrače i carske palice stvarno iritiraju i ne priliče gradjanskoj republici, a još bi i četnički elementi bili primireni.
Mišo, ova zastava je nasljednik naših tradicionalnih zastava – alaj barjaka i krstaš barjaka. Trobojka kakvu traži srpska nacionalna manjina nije oriđinalna crnogorska trobojka niti je bila državna zastava sve do Nikole i njegovih političkih zabluda. Prava crnogorska trobojka je bila mornarička zastava za vrijeme Sv Petra Cetinjskog i ona je imala različit raspored boja (plavo-bijelo-crvena) – kao kod zastave bivše SFRJ. Kasnije je tu zastavu modifikovao Njegoš pod negativnim uticajem S. Milutinovića, a tek Nikola je tu zastavu proglasio za državnu što je bila njegova nametnuta i pogrešna politička odluka. Komunisti su zadržali tu zastavu zato što su u KP CG infiltracijom ubačeni četnici koji su promovisali velikosrpsku ideologiju pod maskom “jugoslovenstva”…najbolji primjer je Đilas i ostali prosrpski filozofi koji su pokušavali da unište crnogorski nacionalni identitet.
Duklja, Zeta, Crna Gora
Bez uvrede, orlovi, krstače, ruski carski štap i ruska zemljina kugla kojom dominira krst, obična su sprdačina. Crnoj Gori ne treba nikakva kruna na zastavi. Za Crnu Goru i crnogorski narod i gradjane, Žan Pol Sartr je napisao da je “13. jula 1941. godine Crna Gora pokazala put kojim treba da ide demokratska Evropa”. Pored čojstva to je najvažnija crnogorska tradicija.
Rusija je vekovima eksploatisala bratska osećanja Crnogoraca. Samo Srbiju je tokom crnogorskih oslobodilačkih ratova bar tri puta nagovorila na tajni, separatni mir sa Turskom, što će reći, Rusija je najmanje tri puta Crnoj Gori u najtežim trenucima zabila nož u ledja. Da ne pričamo o slanju žita 1915, preko “dobrih i poštenih” Karađorđevića i Pašića, koje, naravno, nikada nije stiglo u Crnu Goru.
Tokom i posle ww2 Rusija je opet prevarila Crnogorce. Gledala je svoja posla i udvarala se Čerčilu, a posle rata je Rusija napunila Goli otok Crnogorcima, a ne Tito koji je bio u stanju samoodbrane.
Zato sam skoro siguran da ruskim simbolima, simbolima koje je Crna Gora davno preuzela od Rusije i stavila na svoju zastavu, danas nema mesta na crnogorskoj zastavi.
Ako je bivša trobojka falsifikat odlično, meni se više i dopada plavo-belo-crvena, Francuska i Jugoslovenska. Uostalom, Crnogorsci, Muslimani i Dalmatinci su bili jedini iskreni Jugosloveni.