Predstavnici trgovačkog sektora u Crnoj Gori smatraju da su takse, naknade i doprinosi koje plaćaju na lokalnom nivou preveliko opterećenje za njihovo poslovanje, te da bi nadležni mogli preispitati neke od odluka o ovim opštinskim zahvatanjima.

Trgovci su na jučerašnjoj sjednici Odbora trgovine, na kojoj je bilo riječi konkretno o glavnom gradu, kazali da pojedinačni iznosi ovih taksi i naknada nijesu možda previsoki, ali da ih je previše, pa predstavljaju veliku biznis barijeru posebno za novoosnovana preduzeća. Privrednici su posebno imali primjedbu da su neprimjerene neke od njih, kao što je plaćanje za postavljanje panoa i reklama koje postavljaju na privatnoj imovini.

Predstavnik „Nal internešnala“ Jovan Lekić kazao je da te takse još uvijek nijesu veliki problem za one koji su biznis osnovali prije 20 godina i uspjeli da se održe na tržištu, ali da svakako jesu za nove preduzetnike.

- Previše je raznih stavki po osnovu kojih svi uzimaju, a to malo ko od preduzeća koja posluju i koja su još „živa“ može izdržati –  kazao je izvršni direktor preduzeća „Okov“ Gojko Bajović.

- Jeste da imamo najmanji PDV, ali imamo najveće poreze i doprinose, najskuplje gorivo, razne registracije… Sve to zajedno je velika biznis barijera i zato su nam cijene najveće i regionu – kazao je on.

Predstavnik glavnog grada Miodrag Jakšić pojasnio je članovima Odbora koje sve takse, naknade i doprinose naplaćuje opština, ocjenjujući da visina tih stavki ne bi trebalo da bude biznis barijera.

Jakšić je kazao da su tokom protekle dvije godine smanjene takse, naknade… po mnogim osnovama, kao i da opština nije iskoristila zakonsku mogućnost gornje novčane granice, već da su iznosi dosta povoljni u tom smislu.

Kada je riječ o plaćanju za reklame na privatnom zemljištu, on je priznao da u stručnoj javnosti postoji dilema oko opravdanosti te takse, kao i da privrednici mogu podnijeti inicijativu za njeno preispitivanje.

Na sjednici je predstavljena i informacija o poslovanju u oblasti trgovine u 2011. godini, gdje se konstatuje da je promet u maloprodaji bio 1,045 milijardi eura, što je 20,5 odsto više nego prethodne godine.

I.Kv.