Objavljeno: sub, 30. jun, 2012.

Moždani udar – treći najčešći uzrok obolijevanja i umiranja

Dom zdravlja Danilovgrad u cilju suzbijanja ove ozbiljne neurološke bolesti, objavio je edukativnu brošuru o simptomima, vrstama moždanog udara i posljedicama koje ostavlja, načinu kako da se  spriječi, ali i savjetima kako reagovati u slučaju pojave simptoma

DSC 6121 Moždani udar   treći najčešći uzrok obolijevanja i umiranjaBolesti krvnih sudova neprijatelj su broj jedan i u svijetu i kod nas, a među njima je moždani udar treći najvažniji uzrok obolijevanja i smrtnosti, kao i najčešći uzrok invaliditeta u odrasloj dobi. Između ostalog, i trenutne vremenske prilike i suviše visoke temperature vazduha za ovo doba godine, pogoduju razvoju ove bolesti.

Ipak, budući da su poznati brojni faktori rizika, njihovom eliminacijom i pridržavanjem savjeta ljekara, moždani udar je moguće prevenirati.

Edukativna brošura

U tom cilju, Dom zdravlja Danilovgrad pokrenuo je još jedan preventivni projekat, objavljujući brošuru o značaju prevencije moždanog udara, pod nazivom „Prepoznajte moždani udar – svaki minut je važan“, koja je namijenjena izabranim doktorima i opštoj populaciji. Autori ovog veoma korisnog edukativnog štiva su direktorka Klinike za neurologiju Kliničkog centra Crne Gore dr Mirjana Čukić i neurolog dr Jevto Eraković.

- Budući da je moždani udar, poslije kardiovaskularnih i malignih bolesti, treći najčešći uzrok obolijevanja i umiranja i u svijetu i u našoj zemlji, odlučili smo da na ovaj način damo nekoliko korisnih informacija o samoj bolesti, vrstama, simptomima i posljedicama koje ostavlja, načinu kako da spriječimo pojavu moždanog udara, ali i savjete kako reagovati u slučaju pojave prvih simptoma – kazala je direktorica Doma zdravlja Danilovgrad Zorica Kovačević.

Ona je naglasila da je ovo jedan u nizu preventivnih programa, koje je organizovao i ubuduće će organizovati danilovgradski dom zdravlja, u cilju unapređenja zdravlja građana, suzbijanja pojave određenih bolesti ili njihovog otkrivanja u ranoj fazi, kada je vjerovatnoća izlječenja mnogo veća. Ona je najavila da će u narednom periodu na ovu temu Dom zdravlja Danilovgrad u saradnji sa Ministartsvom zdravlja organizovati edukativne radionice za izabrane doktore u Beranama, Nikšiću, Tivtu i Podgorici.

Hiljadu oboljelih godišnje

Iako u Crnoj Gori ne postoji registar oboljelih od moždanog udara, statistički podaci govore da se oko 1000 pacijenata godišnje hospitalno liječi od ove bolesti, dok se značajan broj pacijenata liječi u kućnim uslovima zbog nedovoljnosti posteljnog fonda u bolnicama.

Autorka brošure, dr Mirjana Čukić, za Pobjedu kaže da, kao i kod većine bolesti, i kada je moždani udar u pitanju treba dosta raditi na prevenciji, odnosno suzbijanju pojave ovog oboljenja, koji ostavlja teške posljedice.

- Akutni moždani udar je poremećaj moždane funkcije koji naglo nastaje zbog poremećaja moždane cirkulacije ili stanja u kome protok krvi nije dovoljan da zadovolji metaboličke potrebe moždanih ćelija za hranljivim materijama – kiseonikom i glukozom. Najčešći uzrok oštećenja krvnih sudova u mozgu koji dovodi do moždanog udara je ateroskleroza, bolest kod koje dolazi do stvaranja naslaga masnoća, vezivnog tkiva, ugrušaka, kalcijuma u zidu krvnog suda, što dovodi do njegovog suženja, začepljenja ili slabljenja  – pojašnjava dr Čukić.

Ona navodi da incidencija ove bolesti varira u različitim zemljama i iznosi oko 100 do 300 novih slučajeva na 100.000 stanovnika godišnje i raste sa godinama starosti sa specifičnom stopom smrtnosti koja se udvostručava na svakih deset godina poslije 55. godine starosti.

Smrtnost i invaliditet

- Prevalencija akutnog moždanog udara kreće se od oko 600 oboljelih na 100.000 stanovnika u razvijenim zemljama, do čak 900 u nerazvijenim zemljama. U Americi je procijenjeno da ima 6,4 miliona ljudi koji su preživjeli ovo teško oboljenje, da godišnje oko 795.000 ljudi doživi moždani udar, da se svakih 45 sekundi jedna osoba razboli, a svaka tri minuta jedna umre od iste bolesti. Smrtnost varira od 65 do 270 smrtnih slučajeva na 100.000 stanovnika godišnje. Najveći stepen mortaliteta je prisutan u prvom mjesecu bolesti i iznosi preko 20% – ističe dr Čukić.

Osim visokog stepena smrtnosti to je i bolest sa najvećim stepenom invaliditeta u odnosu na sve druge neurološke bolesti, te stoga predstavlja ne samo medicinski već i socioekonomski problem. Takođe, prema riječima naše sagovornice, vaskularna bolest mozga, po učestalosti je i drugi uzrok demencije, odnosno oštećenja pamćenja, odmah iza Alchajmerove bolesti.

Faktori rizika

Faktori rizika za moždani udar se dijele na one na koje se ne može uticati i faktore rizika na koje se može uticati. U faktore rizika na koje se ne može uticati, prema riječima naše sagovornice, spadaju pol – muškarci obolijevaju češće nego žene, ali je smrtnost veća kod žena, zatim, starost, jer učestalost ove boelsti značajno raste sa godinama starosti. Uz to, faktori rizika su i nasljednost i etnička pripadnost, jer je utvrđeno da je kod pripadnijka crne rase gotovo dva puta veća učestalost, u odnosu na pripadnike bijele rase.

- Brojni su faktori rizika na koje se može uticati. U prvom redu to je hipertenzija, kao i poremećaji srčanog ritma, oboljenja srčanih zalistaka i drugi kardiološki poremećaji. Osobe koje imaju arterijsku hipertenziju imaju tri puta veći rizik od moždanog udara, a terapija za povišen krvni pritisak umanjuje rizik za oko 40%.  I šećerna bolest i poremećaji glikoregulacije dva puta povećavaju rizik od moždanog udara, kao i pušenje cigareta, koje je povezano sa 50% većim rizikom, i povećan nivo triglicerida i holesterola – navodi dr Čukić.

Ona napominje da se u potencijalne faktore rizika koji su manje dokumentovani ubrajaju gojaznost, fizička neaktivnost, način ishrane, zloupotreba alkohola, supstituciona terapija hormonima i upotreba oralnih kontraceptiva.

Simptomi

- Akutni moždani udar je bolest koju karakteriše nagli početak i brzi razvoj neuroloških simptoma. Osnovni simptomi su slabost polovine lica, tijela, smetnje u govoru, gubitak ravnoteže. Početak može biti nagao, sa glavoboljom i zamjenom stanja svijesti – naglašava naša sagovornica.

Stoga je, veoma važno spriječiti faktore rizika na koje se može uticati, a samim tim i pojavu moždanog udara.

- Cilj brošure koju smo pripremili je da upoznamo građane, ne samo sa vrstama i simptomima moždanog udara i posljedicama koje ostavlja, nego prvenstveno da ukažemo na način kako se može smanjiti rizik od obolijevanja s jedne strane, a sa druge kako da prepoznaju prve simptome bolesti – kazala je dr Čukić, naglašavajući da tada nikako ne treba čekati.

- U slučaju da primijetite bilo koji simptom moždanog udara pozovite odmah Hitnu medicinsku pomoć. Nemojte čekati i nadati se da će simptomi proći. Pravovremena medicinska pomoć može spriječiti invalidnost i spasiti život. Najveći uspjeh u liječenju postiže se u prvih nekoliko sati od početka simptoma. Malo je paradoksalno da se većina ljudi slaže da je moždani udar bolest koju je potrebno hitno liječiti, ali potvrđeno je da u situaciji kada bolest počne, samo 50% oboljelih odmah se javi Službi hitne medicinske pomoći. Zato su neophodne javne kampanje i edukativne radionice i brošure, kako bi ljudi shvatili i značaj prevencije i, ukoliko osjete znake bolesti, važnost da se odmah jave ljekaru, jer je tada i uspješnost liječenja izvjesnija – poručila je dr Čukić.

Kontrola faktora rizika

Najbolji lijek za moždani udar, prema riječima dr Čukić, je prevencija i kontrola faktora rizika.

- Potrebno je redovno kontrolisati krvni pritisak, nivo šećera i holesterola u krvi, odreći se loših navika, kao što su konzumiranje alkoholnih pića i nikotinskih preparata i voditi zdrav život. Najbolje je jesti hranu bogatu vitaminima i mineralima, smanjiti unos soli i zašićenih masnih kiselina i upražnjavati umjerenu fizičku aktivnost, najmanje 2,5 sati sedmično – savjetuje dr Čukić.

Liječenje po prvom stepenu hitnosti

- Prekretnica u liječenju moždanog udara napravljena je 1995. godine, objavljivanjem rezultata NINDS studije u Americi, koji su pokazali da primjena trombolitičke terapije rekombinovanog tkivnog aktivatora plazminogenam, u prvih 180 minuta od pojave simpotoma, značajno poboljšava ishod bolesti. Naredne godine Američka agencija za hranu i lijekove odobrila je njegovu primjenu, a od 2002. godine ovaj lijek se primjenjuje u zemljama EU. 2008. godine terapijski prozor proširen je na četiri sata, čime se povećava šansa pacijentu za preživljavanje i oporavak. Prva trombolitička terapija u Crnoj Gori uključena je u novembru prošle godine – navodi dr Čukić.

Ona naglašava da je, stoga, cilj brošure da se upoznaju pacijenti, izabrani i ljekari u Hitnoj pomoći sa značajem blagovremenog prepoznavanja simptoma moždanog udara i upućivanja u zdravstvenu ustanovu gdje postoje uslovi za primjenu trombolitičke terapije.

- Osnovna težnja u liječenju moždanog udara je da se smanji akutno oštećenje mozga i obezbijedi maksimalni oporavak bolesnika. Ovakav pristup podrazumijeva tretiranje akutnog moždanog udara kao bolesti koje se liječe po prvom stepenu hitnosti, gdje faktor vrijeme praktično postaje najvažniji element uspješnosti tretmana – naglašava dr Čukić.

Ponovljeni udar

- Riječ je o ozbiljnoj bolesti i zbog činjenice da se često ponavlja, tako na primjer u prosjeku jedna četvrtina svih moždanih udara, koji se dogode svake godine predstavlja ponovljeni udar. Podaci ukazuju da je poslije moždanog udar prosječan rizik ponavljanog ishemijskog događaja oko 10% u toku prve godine, a potom 5% za svaku sljedeću godinu. Rizik od ponavljanja moždanog udara, najveći je u prvih 30 dana od inicijalnog događaja i iznosi oko 30% – naglašava dr Čukić.

Piše: Tanja Boljević

Najnovije u rubrici