Objavljeno: ned, 23. sep, 2012.

Kako je Kina postala babaroga na američkim izborima

Na američkim izborima 2012. odnosi sa Kinom predstavljaju test predsjedničke odlučnosti. Oba kandidata, predsjednik Barak Obama i njegov republikanski konkurent Mit Romni obećali su da će pojačati pritisak na Peking.

 Pišu:

 Brus Stouks i Ričard Vajk

Barak Obama izbori g 300x168 Kako je Kina postala babaroga na američkim izborimaAmerički strahovi o kineskoj privrednoj moći upleli su se u kampanju američkih predsjedničkih kandidata, oblikujući strah javnog mnjenja na iznenađujuće načine – sudeći po istraživanjima.

Strani rivali odavno se koriste kao katalizator na američkim izborima.

Japan je imao ulogu babaroge tokom osamdesetih i početkom devedesetih. Rastući trgovinski suficit Tokija u odnosu na Vašington postao je razlog za strah od pada američke konkurentnosti. Američki predsjednički kandidati su se nadmetali ko će biti strožiji prema Japancima.

Na američkim izborima 2012. odnosi sa Kinom predstavljaju test predsjedničke odlučnosti. Oba kandidata, predsjednik Barak Obama i njegov republikanski konkurent Mit Romni obećali su da će pojačati pritisak na Peking.

Romni je obećao da će još prvog dana predsjedničkog mandata izdati izvršno naređenje kojim će se Kina označiti kao valutni manipulator, što bi moglo da dovede i do trgovinskog rata. S druge strane, Obamin kabinet je 17. septembra uputio žalbu Svjetskoj trgovinskoj organizaciji zbog nefer trgovine – navodnog nelegalnog subvencionisanja kineskih proizvođača auto-djelova.

Za to postoje i materijalni dokazi. Naime, na Kinu „odlazi” 40 odsto rekordnog trgovinskog deficita SAD. Ipak, jasan je politički racio za takve postupke i obećanja.

Trgovinske razmirice omogućavaju kandidatu da se suprotstavi strancima (koji ne glasaju), pokazujući zabrinutost za privredu i žrtve njenog pada, politička predstava iz tri čina. Štaviše, posljednje ankete javnog mnjenja pokazuju da retorika i inicijative te vrste imaju veliku prolaznost, pogotovo kod republikanaca.

Većina Amerikanaca opisuje odnose između SAD i Kine kao dobre, a ipak većina Kinu smatra konkurentom, ne neprijateljem ili partnerom – pokazuju ankete koje je sproveo istraživački centar Pew Research Center.

Istovremeno, kada ih pitate koja zemlja predstavlja najveću opasnost po SAD, većina Amerikanaca prije će navesti Kinu (26%) nego neku drugu zemlju – ni Iran, ni Sjevernu Koreju. Nešto više od polovine ispitanika (52%) napredak Kine kao svjetske sile vidi kao glavnu prijetnju SAD.Mit Romni t 300x168 Kako je Kina postala babaroga na američkim izborima

Republikance uticaj kineskog rasta više brine nego demokrate. Od desetoro, šest republikanaca vjeruje da jačanje Pekinga kao svjetske sile predstavlja veliku prijetnju po SAD – u poređenju sa 48 odsto demokrata. Republikanci (74%) su skloniji da Kinu označe kao nepovjerljivog saveznika nego što je slučaj sa demokratama (61%).

Štaviše, protivno popularnom viđenju da su demokrate protekcionisti, a republikanci slobodni trgovci, mnogo veći broj republikanaca u odnosu na demokrate smatra trgovinski deficit SAD veoma ozbiljnim problemom.

Takođe, članove velike stare partije prije će zabrinuti – nego što je slučaj sa demokratama – gubitak radnih mjesta u SAD. Republikanci su zabrinuti i povodom velike količine američkog duga u posjedu azijske nacije.

Uz takva strahovanja, nije teško pretpostaviti da bi se republikanci postavili značajno strože prema trgovinskim i ekonomskim odnosima sa Kinom. Demokrate bi kazale da je stvaranje jake veze sa Kinom glavni prioritet.

Oko dvije trećine republikanaca smatra da je veoma važno da Vašington bude strog prema Pekingu, u poređenju sa 53 odsto demokrata. Istovremeno, 59 odsto demokrata vjeruje da građenje jakog bilateralnog odnosa sa Kinom treba da bude glavni prioritet, dok se sa tim slaže svega 48 odsto republikanaca.

 Glasači velike stare partije takođe misle da bi se bolje nosili sa Kinom nego što je učinio Obamin kabinet. Dvaput je veća vjerovatnoća da će republikanci – u odnosu na demokrate – kazati da predsjednik treba biti strožiji prema Pekingu.

Američku javnost ne brine pitanje bezbjednosti kada je Kina u pitanju, a ni političare ta tema ne interesuje. Svega je oko polovine javnosti zabrinuto zbog sajber napada iz Kine ili zbog jačanja vojne kineske sile, dok 27 odsto strahuje zbog tenzija između Kine i Tajvana.

Ne postoji konkretna razlika u stavovima partija kada su u pitanju vojne ambicije Pekinga, niti kineske veze sa tajvanskim glavnim gradom Tajpej.

 Stav kandidata prema Kini, ipak, neće odrediti pobjednika predsjedičkih izbora 6. novembra.

No, s obzirom na prilično ratoborno raspoloženje američke javnosti prema Kini, ni Obama ni Romni se neće postidjeti ukoliko nastave sa strogim stavovima prema Pekingu. Da li će pobjednik ostvariti sva data obećanja, neće biti poznato sve do sljedeće godine.

Prevod: Olga Štrbac

 

Najnovije u rubrici