Objavljeno: uto, 13. nov, 2012.

Dr Tatjana Motrenko-Simić: Vantjelesna oplodnja

- Jedan dio naše populacije jako kasno stupa u brak ili u neku zajednicu iz koje želi potomstvo, a drugi  ima finansijskih problema ili nije dovoljno obaviješten pa vjeruju preporuci da će sve biti u redu, ako budu strpljivi – kaže dr Tatjana Motrenko-Simić

Piše: Nada Kovačević

tanja 2011 300x181 Dr Tatjana Motrenko Simić: Vantjelesna oplodnjaRadite na „tome” skoro svakodnevno, ali ništa se ne dešava… Nije lako prihvatiti činjenicu da baš vas dvoje imate poteškoća. Međutim, to nikako ne znači da ih ne možete prevazići. Naravno, uz stručnu pomoć. Mnogim parovima koji su skoro posustali u trci za potomstvom,  Klinika za vantjelesnu oplodnju na Cetinju vratila je nadu i ispunila životni san da dobiju dijete.

Načelnica Odjeljenja za humanu reprodukciju državne bolnice „Danilo I“ dr Tatjana Motrenko-Simić, ginekolog supspecijalista iz humane reprodukcije, kaže da godišnje 500 parova traži vantjelesnu oplodnju.

Prva beba 2008. godine

- Prva vantjelesna oplodnja urađena je 2008.  i prvu bebu smo imali krajem te godine. Do sada je rođeno 320 beba. Dolaze žene starije dobi, čemu se mnogo ne radujemo, ali mislim da je mlađa populacija agilnija i brže pristupa problemu. Moram da naglasim da reproduktivna sposobnost žene već poslije 30-33. godine počinje polako da pada. Znale su to i naše bake prije nego što smo to mi statistički dokazali. Od 37. godine taj je pad izraženiji, da bi od 40. strmoglavo išao nizbrdo. Međutim, jedan dio naše populacije jako kasno stupa u brak ili u neku zajednicu iz koje želi potomstvo, a drugi dio ima finansijskih problema ili nijesu dovoljno obaviješteni, pa vjeruju onom „sve je u redu, budite strpljivi“. Ako nema začeća godinu dana, onda ništa nije u redu – kaže dr Tatjana Motrenko-Simić.

Na pitanje da li je zadovoljna  rezultatima, ona je kazala da su samo neambiciozni ljudi zadovoljni jer se uvijek može dalje i bolje, ali da je 35 odsto kliničkih trudnoća po embriotransferu odličan rezultat.

Dr Motrenko smatra da je „statistički  nesuvislo“ uspjeh računati po broju pacijenata koji se obrate ljekarima, jer se dio  javlja suviše kasno, kada niti jedna medicinska procedure ne može pomoći.

- Koji kvalitet genetskog materijala dajete s jedne i druge strane, takav kvalitet embriona i dobijate. Mi nijesmo čarobnjaci. Što je veće oštećenje sperme, to je uspjeh manji. Najnovija istraživanja govore da su geni koji dolaze sa očeve strane u velikom procentu odgovorni za implantaciju, za rast posteljice, razvoj ploda – kaže naša sagovornica.

Dr Motrenko naglašava da se rezultat vidi dvije nedjelje nakon oplodnje kada se radi analiza hormona trudnoće.  Ako je nalaz pozitivan terapija se nastavlja i nakon toga, četiri nedjelje od transfera embriona, radi se ultrazvuk.

Na pitanje koji su najčešći problemi dijagnostikovani kod pacijenata u Crnoj Gori, naša sagovornica kaže:

- Spermogrami su dosta loši, taj dio priče nije pokriven previše. Od pacijenata koji se kod nas javljaju muški sterilitet je u 60 odsto slučajeva razlog zašto nije došlo do prirodnog začeća.

Procedura

O procedurama koje prethode vantjelesnoj oplodnji, dr Motrenko-Simić kaže:

- Treba otići  kod ljekara koji se bavi sterilitetom da, na nekom preliminarnom pregledu, kaže šta šta sve treba da se uradi. Ukoliko se ispostavi da je, nakon urađenog spermograma, pregleda hormona i pregleda žene, indikovano raditi vantjelesnu oplodnju, predstoji poštovanje protokola.  Svaki protokol počinje u određenom periodu ciklusa. Moraju se poštovati pravila organizma. Bračni par dolazi na prvi pregled zajedno i žena treba da pripremi analizu hormona odrađenu trećeg dana ciklusa. Tog dana se obavezno radi spermogram partnera, ultrazvuk i pregled žene kao i neke serološke i bakteriološke analize.  Prije nego što se uradi vantjelesna oplodnja, moraju biti uredni brisevi i nalazi na viruse. Radi se i histeroskopija – metoda kojom se ulazi u šupljinu materice sa kamerom i osvjetljenjem i na taj način se vidi kakav je kvalitet sluzokože materice.  Ukoliko nema nikakve patologije, onda u toku sljedeća dva – tri mjeseca može da se pristupi vantjelesnoj oplodnji. Često se pokušava sa tim da se spermogrami poprave, čime se povećava uspjeh, tako da terapija traje otprilike tri mjeseca, jer proces spermatogeneze traje upravo toliko. Mislim da ne treba previše žuriti. Ne može se za dva minuta riješiti problem koji traje  godinama. Treba dobro pripremiti pacijenta i sve što smeta treba ukloniti, da bi uspjeh bio veći.

Kada su nalazi spermograma dobri, kada kod žene postoji ovulacija i dobri su nalazi hormona, radi se inseminacija. U tehničkom smislu, to je najjednostavniji oblik asistiranog oplođenja.

- Inseminacija se radi tako što se daju  ljekovi koji će pospješiti ovulaciju. Pacijentkinja se prati ultrazvučno, i kada nastupi ovulacija, već pripremljena sperma se ubrizga direktno u šupljinu materice. U ovom slučaju koristi se manja doza ljekova i nema aspiracije jajnih ćelija, mnogo je manje zahtjevna za ženu, a i jeftinija je. Ukoliko inseminacija ne uspije iz tri puta, onda se prelazi na vantjelesnu terapiju, da ne bismo trošili vrijeme i iscrpljivali pacijentkinju – kaže dr Motrenko-Simić.

Čeka 40 parova

Na listi čekanja za vantjelesnu oplodnju sada je 40 parova.

-To je za jednu malu ekipu kao što smo mi veoma zahtjevno. Ovaj broj parova ćemo ,,završiti” do kraja godine, ali to ništa ne znači, jer će se pojaviti neki novi. Na Cetinju ne možemo sve da postignemo. Pod istim uslovima, vantjelesna oplodnja može da se radi i u tri privatne klinike u Podgorici: Life, Ars medica i Codra.  Pacijentima je potreban uput  Fonda za zdravstveno osiguranje koji ide u privatnu instituciju koju je pacijent odabrao. Postoji gornji limit plaćanja jako skupih ljekova – objašnjava dr Motrenko- Simić.

Lijepo je ostaviti trag za sobom

Dr Tatjana Motrenko-Simić ima dvoje djece, oboje su na fakultetu. Ona i suprug žive u Budvi. O tome kako usklađuje obaveze kaže:

- Stižemo. Znam da mi u životu nikada neće biti dosadno i znam da neću uvijek imati vremena. To je stvar odabira. Prilično sam ambiciozna i to mi cijela porodica prebacuje, ali mislim da je lijepo ostaviti trag za sobom. Svako treba da nađe svoje parče kolača. Moje je da volim da radim. Volim svoj posao i volim da vidim rezultate.

- Na formiranje moje ličnosti najviše je uticao moj otac. On je uvijek govorio da je ,,najveći osjećaj zadovoljstva čovjeka koji kad se vrati s polja i sjedne u suton opere ruke, legne i zna šta je tog dana uradio i šta je ostavio iza sebe“. Bitno je da ljudi znaju šta su uradili i šta su ostavili iza sebe. Ono što mi je otac predao, trudim se da prenesem i svojoj djeci.

Projekti

- Prošle godine sam držala 18 predavanja van Crne Gore. Mislim da sam prvi ginekolog iz Crne Gore koji je držao predavanje na najvećem svjetskom kongresu svih asocijacija ginekologa i akušera ove godine u Rimu.  Osnovali smo Udruženje za humanu reprodukciju, koje se bavi ovom specifičnom djelatnošću. Prije dvije godine smo učestvovali na italijanskom simpozijumu, gdje su se okupile sve zemlje Balkana. Za iduću godinu planiram da, ako pronađemo sredstva, napravim još jednu edukaciju. Sad imamo dva – tri projekta koji su vezani za naučna ispitivanja.  Crna Gora je uključena u brojne asocijacije u svijetu. Bitno je i da neko napolje zna šta radite. Ovo je dobar put u jednoj maloj državi, sa vrlo skromnim finansijskim sredstvima – kaže dr Motrenko- Simić.

Zamrzavanje tkiva zaustavlja vrijeme

-  Surovo je pacijentima oboljelim od karcinoma ne ponuditi čuvanje njihovog tkiva prije nego što pođu na zračenje. Tako zadržavaju reproduktivne ćelije dok još nijesu oštećene citostaticima. Na primjer, naš kolega iz Bijelog Polja, Dejan Miladinović, kojeg izuzetno cijenim,  sve pacijente sa malignim tumorima iz urološke oblasti slao je kod nas da zamrznu spermu.  To znači da neko kad se izliječi i nakon pet godina ima zdravu spermu sačuvanu kod nas. Kod žena se uzimaju graftovi tkiva, koji se zamrzavaju. To još ne radimo. Bilo bi potrebno da neko od naših embriologa pođe u Dansku ili u Švedsku, gdje to izvrsno rade. Imam propusnicu, samo nam trebaju finansijska sredstva za edukaciju- naglašava dr Tatjana Motrenko- Simić.

Ona napominje da su žene konačno uspjele da zaustave vrijeme.

-Ako žena nema partnera, može proći proces stimulacije kao kod vantjelesne oplodnje  i zamrznuti jajne ćelije. To njeno „blago“ se zamrzne  u sefu, čekajući momenat kada će ona naći partnera– pojašnjava doktorka.

Broj komentara: 2
Vaši komentari:
  1. Aurora kaže:

    Najbolje je ko može u Prag, Češka. Tamo garantuju uspjeh i isto veliki dio refundira država Crna Gora. Ovdje se nijesu proslavili, to je više slabo nego dobro, objektivno da kažem, ne hvali se niko. A ima dosta razloga zbog toga, da ne nabrajam. Neka je sa srećom svakom, da nas ima više, ali ne treba gubiti vrijeme po 3 godine bezveze, i prolaziti teške terapije, poći jednom u Češku i vratiti se zadovoljan.

  2. cetinje kaže:

    Aurora, to sto pricas nema blage veze s mozgom. Doktorka Motrenko i njena ekipa su medju najboljima u Evropi.Njihova uspjesnost je do 35 odsto. Ako se malo informises vidjeces da je uspjesnost vantjelesne oplodnje u Sloveniji, Ceskoj i Italiji izmedju 20 i 25 odsto. I ta prica da podjes u Cesku jednom i vratis se zadovoljan je notorna glupost. Ne postoji klinika na svijetu ni ljekar koji ti mogu garantovati uspjesnost oplodnje, za tvoju informaciju.

Najnovije u rubrici