Objavljeno: uto, 01. jan, 2013.

Petar Ivanović: U poljoprivredi nema revolucije, već evolucije

Prvi izazov je promijeniti način razmišljanja. Da li ćemo i dalje na poljoprivredu gledati kao na agro-socijalu ili ćemo stvarati uslove za razvoj agro-biznisa nije retoričko, već suštinsko pitanje, jer prelazak sa jednog na drugi model neće biti nimalo lak. Pripremiti naše poljoprivredne proizvođače za korišćenje sredstava iz EU fondova

Razgovarao Srđan Kusovac

PODGORICA – Što prije prihvatimo koncept poljoprivrede kao biznisa, povećaćemo šanse za dugoročni opstanak i razvoj – ocijenio je u intervjuu za Pobjedu prof. dr Petar Ivanović, novi ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Petar Ivanovic ministar poljoprivrede 00 u Petar Ivanović: U poljoprivredi nema revolucije, već evolucijePOBJEDA: Prošlo je nešto manje od mjesec dana od kako ste preuzeli dužnost ministra poljoprivrede. Da li ste uspjeli da sagledate probleme?

IVANOVIĆ: Zahvaljujući otvorenim i iskrenim razgovorima sa poljoprivrednim prozivođačima iz više crnogorskih gradova, predstavnicima različitih udruženja, domaćim i stranim ekspertima koji rade na realizaciji pojedinih projekata, sagledao sam osnovne probleme. Jedan dio problema u poljoprivredi rezultat je tranzicije kroz koju prolazimo, drugi su stvarani decenijama i dodatno osnaženi posljedicima ekonomske krize. Ali, za svaki problem postoji jedno ili više rješenja. Zato bih volio da govorimo o izazovima, prije nego o problemima.

POBJEDA: Pa koji su najveći izazovi koje vidite?

IVANOVIĆ: Oko 49.000 domaćinstava u Crnoj Gori, djelimično ili u potpunosti, zavise od poljoprivrede. Učešće poljoprivrede u zaposlenosti je ispod 2%, a u bruto domaćem proizvodu oko 8%. Međutim, dok u drugim sektorima prosječne zarade bilježe trend pada, u poljoprivredi je obratno – zarade bilježe blagi rast. Zato je prvi izazov promijeniti način razmišljanja. Da li ćemo i dalje na poljoprivredu gledati kao na agro-socijalu ili ćemo stvarati uslove za razvoj agro-biznisa nije retoričko, već suštinsko pitanje, jer prelazak sa jednog na drugi model neće biti nimalo lak. Ali, što prije prihvatimo koncept poljoprivrede kao biznisa, povećaćemo šanse za dugoročni opstanak i razvoj.

Drugi izazov biće kako pripremiti naše poljoprivredne proizvođače za korišćenje sredstava iz EU fondova. To zahtijeva stalnu edukaciju! Edukacija je važna ne samo za bolje razumijevanje resursa koje imamo, već i za bolje razumijevanje rastuće i nadolazeće konkurencije. Proces pridruživanja EU ne znači samo mogućnost korišćenja fondova, već i sve veće suočavanje sa konkurencijom. Postoji značajan prostor za poboljšanje rada savjetodavnih službi, za istraživanja, podizanje standarda prozivodnje i prerade, i uvođenje novih tehnologija.

Treći izazov predstavlja povećanje stepena bezbjednosti hrane i usklađivanje veterinarskih i fitosanitarnih standarda sa zahtjevima EU. Ovaj izazov će biti naročito intenziviran kako se budemo primicali otvaranju pregovaračkog poglavlja XII.

Naravno, svjestan sam da u poljoprivredi nema revolucije, već evolucije, ali za sve što nas čeka, nemamo vremena napretek, već veoma malo. Zato moramo biti brzi i efikasni.

POBJEDA: Ipak, za navedene izazove trebaće više vremena. Koji su to prioriteti na koje ćete se fokusirati u narednoj godini?

IVANOVIĆ: Prvi je formiranje sektora za plaćanje bez kojeg nećemo biti u mogućnosti da povlačimo sredstva u srednjem i dugom roku. Potrebno je odabrati i obučiti ljude, pripremiti i usvojiti obimnu regulativu, riješiti niz organizacionih i logističkih detalja… Drugi je jačanje međunarodne saradnje sa ciljem da pokrenemo što više projekata i programa u poljoprivredi. Treći se odnosi na kompletiranje prve faze registra poljoprivrdnih proizvođača i poljoprivrednog zemljišta. Naravno, biće dosta posla u normativnom dijelu, poboljšanju organizacije rada Ministarstva, rada na terenu, jer moramo imati direktan kontakt sa proizvođačima itd.

POBJEDA: Imamo li dovoljno dokumenata, strategija, planova… ili ih tek treba uraditi?

IVANOVIĆ: Život ne možete strpati u planove i dokumenta. Koliko god da ih imamo, stalno se moramo prilagođavati promjenama. Planirana je izrada strategije razvoja poljoprivrede za period 2014-2018. Strategija će akcenat staviti na dugoročne prioritete razvoja, jer se sada stiče utisak da je u crnogorskoj poljoprivredi sve na prvom mjestu. Pritom se ne vodi dovoljno računa o zahtjevima tržišta, rastućoj konkurenciji, resursima kojima raspolažemo, specifičnostima podneblja ili mogućnostima koje pruža organska proizvodnja. S druge strane, opredjeljenje Vlade je da se pomognu izvozno orjentisani projekti, zatim projekti koji će dovesti do smanjenja uvoza, posebno hrane, projekti koji će zaposliti ljude, odnosno kreirati nova radna mjesta i podstaći rast učešća poljoprivrede u BDP. To su principi koji su utvrđeni politikom Vlade i kojih ćemo se pridržavati u odabiru projekata koje treba podržati.

POBJEDA: U vašem resoru je i razvoj ruralnih područja. Da li je moguće kroz projekte u oblasti poljoprivrede podstaći brži razvoj ruralnih oblasti u Crnoj Gori?

IVANOVIĆ: Naravno. Iako iznos koji imamo na raspolaganju ove godine nije velik – oko 700.000 eura, nastojaćemo da pokrenemo više projekata kako bi, prije svega, zaposlili ljude i time doprinijeli zaustavljanju migracija. Dodatno, poljoprivreda po svojoj prirodi ne pripada toliko urbanim područjima. To znači da će najveći dio projekata koje budemo razvijali, imati komponentu posvećenu razvoju ruralnih područja, posebno sjevernog dijela Crne Gore. Očekujem da ćemo ojačati saradnju sa lokalnim samoupravama i zajedno raditi na rješavanju konkretnih problema.

POBJEDA: Pomenuli ste sjeverni dio. U tom dijelu Crne Gore dominiraju šume, pa se postavlja pitanja da li se u toj oblasti može postići više?

IVANOVIĆ: Šume koje zahvataju oko 60% teritorije Crne Gore predstavljaju jedan od najvećih resursa koji imamo. Nedavno smo predstavili prve rezultate nacionalne inventure šuma i mogućnosti korišćenja dobijenih podataka. Šume nisu više samo prirodne fabrike kiseonika i drveta. To je eko-sistem koji pruža širok spektar ekonomskih, kulturnih i socijalnih benefita. To je naša poslednja linija zaštite od klimatskih promjena. Zato se zajednice, poput Crne Gore, koje imaju značajan dio teritorije pokrivene šumama, mogu smatrati privilegovanim. Sa dužnom pažnjom moramo koristiti ovaj potencijal, vodeći računa da ne ugrožavamo sopstveni razvoj, ali i da budućim generacijama ostavimo dio blaga kojim raspolažemo.

Petar Ivanovic ministar poljoprivrede 01 u Petar Ivanović: U poljoprivredi nema revolucije, već evolucijeTrenutno je udio šumarstva i drvoprerade u BDP manji od 2%. Rast je moguće ostvariti racionalnim korišćenjem sječa, što zahtijeva dodatne investicije, zatim povećanjem dodate vrijednosti u lancu drvoprerade, i boljim korišćenjem biomase. Investicije u šumsku infrastrukturu i uzgoj šuma, stabilnost tržišta drvne mase, veća tražnja za biomasom za potrebe energetike i povećanje izvoza su pretpostavke jačanja programa razvoja šumarstva u Crnoj Gori.

POBJEDA: Na kraju, da li planirate da pojačate nastupe u javnosti. Obično se za probleme u poljoprivredi čuje kada zaprijete razne „kuge“ ili „gripovi“.

IVANOVIĆ: Latinska poslovica kaže: „Samo je ono drvo čvrsto i jako koje često bije vjetar.” Spreman sam da vjetrometini javnosti izložim brojne izazove i probleme u poljoprivredi. Vjerujem da ćemo, svi zajedno, uspjeti da podignemo kvalitet komunikacije na veći nivo i da ćemo pronaći dovoljno snage i mudrosti da razmotrimo sve opcije koje mogu dovesti do bržeg ekonomskog razvoja Crne Gore. Da li će to biti dovoljno, posebno u oblasti u kojoj se, nesumnjivo, prepliću razni interesi, vidjećemo. Vjerujem da je uvijek bolje kada govore konkretni rezultati, a ne kada najavljujemo aktivnosti.

Na kraju, dopustite mi da svim vašim čitaocima poželim zdravlje, sreću i uspjeh, a poljoprivrednim proizvođačima rekordne prinose u Novoj 2013.

Uvezati poljoprivredu sa turizmom

POBJEDA: Agro-budžet je manji nego prethodne godine i neće biti moguće finansirati sve zahtjeve poljoprivrednih proizvođača. Da li je bilo moguće obezbijediti veći iznos sredstava za poljoprivredu?

IVANOVIĆ: Nije bilo moguće obezbijediti veći iznos novca za poljoprivredu. Tačno je da je agro-budžet nešto manji, ali je isto tako tačno da izražava realno stanje naše ekonomije. Nemojmo izgubiti iz vida da ekonomska kriza još traje, da agro-budžet popunjavaju građani i firme iz Crne Gore i da je njegova svrha prije svega razvojna. Teret krize pao je na pleća preduzetnika, zaposlenih, penzionera, mladih… i teško da je mogao mimoići poljoprivredne proizvođače. Istovremeno, jedan broj ljudi koji se nalazi na margini poljoprivrede, veoma vješto plasira priče o potrebi uvećanja agro-budžeta motivisani prevashodno sopstvenim potrebama da uvezu što više i to što uvezu prodaju poljoprivrednim proizvođačima. Zato zdušno navijaju da njihovi kupci dobiju što veće podsticaje iz agro-budžeta, jer na taj način indirektno ostvaruju veće prihode. U drugoj grupi nezadovoljnih su oni koji u agro-budžetu vide samo subvencije. Takav pogled na agro-budžet kreirao je situaciju u kojoj se pojedini poljoprivredni proizvodi ne proizvode zbog potreba kupaca, već zbog subvencija iz agro-budžeta. Veći agro-budžet znači veće subvencije. Problem nastaje onog momenta kada se subvencije smanje ili ukinu. Zato ako želimo da razvijamo dugoročno održivu poljoprivredu u Crnoj Gori moramo je prilagoditi zahtjevima tržišta, tj. jačati veze između poljoprivrede na jednoj i turizma i trgovine na drugoj strani. I tome ćemo se više posvetiti sa agro-budžetom kojim rasplažemo. Naravno, učinićemo sve što možemo da povećamo izdvajanja u poljoprivredu kroz strane investicije i sredstva iz različitih međunarodnih fondova. Ali, treba imati u vidu da su u pitanju namjenska sredstva, a ne sredstva za ispunjavanje želja.

Broj komentara: 1
Vaši komentari:
  1. mejtas kaže:

    POLJOPRIVREDNICI PAZNJA!Kad vas bude posjetio ministar ne vadite mobilne telefone ,suncane naocare,novcanike,satove,itd…….Iskustvo iz Njemacke.

Najnovije u rubrici