Objavljeno: ned, 31. mar, 2013.

Informator „Kuda nakon osnovne škole 2013“ učenici će dobiti do kraja sedmice

PODGORICA – Informator Kuda nakon osnovne škole 2013 je u štampi. Tiraž od 4.500 primjeraka do kraja ove sedmice biće distribuiran osnovnim školama u Crnoj Gori.

jasmina djukic 257x300 Informator „Kuda nakon osnovne škole 2013“ učenici će dobiti do kraja sedmiceZavod za zapošljavanje polaže veliku pažnju na obezbjeđivanju uslova za karijerni razvoj građana, time i podsticanja karijernog razvoja mladih u okviru tržišnih uslova.

- Profesionalno informisanje je jedan od oblika rada kojim Zavod za zapošljavanje nastoji da uskladi potrebu i potražnju na tržištu rada. Dio aktivnosti koju Zavod u toku godine preduzima na ovom planu je štampanje informatora namijenjenog učenicima završnih razreda osnovnih škola – kaže savjetnica za profesionalno usmjeravanje u ZZZ Jasmina Đukić.

Informacije

U 163 osnovne škole na teritoriji Crne Gore ove godine je 7.500 polumaturanata. Zbog ograničenih finansija Zavod je pripremio manji broj informatora u odnosu na broj polumaturanata, ali će, kako kažu, optimalnom raspodjelom ovaj vodič biti dostupan učenicima. Podršku u izradi ovog informatora Zavod je imao od Centra za stručno obrazovanje.

- Osnovna ideja prilikom izrade informatora bila je obezbijediti mladim ljudima sistematičan i relevantan izvor informisanja. U informatoru pažnja je posvećena svim segmentima značajnim za karijerni razvoj mladih – objašnjava Jasmina Đukić.

Svojevrsan vodič nudi informacije o značaju pravilnog izbora zanimanja, savjete koji mogu potpomoći pravilan izbor, takođe dat je i presjek najčešćih grešaka koje mlade mogu navesti na pogrešan izbor zanimanja.

- Uzimajući u obzir značajnu ulogu koju roditelji imaju u profesionalnom razvoju svoje djece, u informatoru smo izdvojili i kutak za roditelje sa značajnim savjetima za profesionalno usmjeravanje njihove djece – naglašava savjetnica Đukić.

Informacije o svijetu rada, opisima zanimanjima, poželjnim sposobnostima za data zanimanja i preduzetništvu, čine značajan dio u strukturi informatora.

Posljednje poglavlje informatora čine informacije o srednjim školama, maturskom i stručnom ispitu i učeničkim domovima. Na kraju je presjek CIPS-ova sa kontaktima gdje mladi mogu zakazati savjetovanja sa savjetnicima za razvoj karijere ili se informisati o pitanjima koja su značajna za pravilan izbor zanimanja.

Važan događaj

- Važno je naglasiti da izbor srednje škole ne bi trebalo da predstavlja samo nastavak obrazovanja, već i školovanje za zanimanje i sticanje znanja primjenljivih u praksi, koja će pružiti osnovu za uključivanje na tržište rada – upozorava Jasmina Đukić.

Veliki broj učenika završnih razreda osnovnih i srednjih škola ovih dana će se naći pred dilemom koja se tiče odluke o budućem izboru zanimanja. Pritisak od strane jednog ili oba roditelja, rođaka, komšija, prijatelja, sužena mogućnost izbora za nastavak školovanja, ponegdje još suženiji džepovi roditelja, katkad mogu još više zbuniti mladu osobu.

Kako je izbor zanimanja i planiranje karijere zapravo planiranje sopstvenog života i kako je ovaj izbor definisan kao jedan od važnijih događaja u životu mnogih ljudi, veoma je bitno izbjeći greške koje se mogu napraviti prilikom izbora zanimanja.

Na osnovu dosadašnjeg iskustva mogu se izdvojiti najčešće greške koje mladu osobu mogu usmjeriti na donošenje pogrešne odluke.

- Jedan od najčešćih razloga javljanja savjetniku za profesionalnu orijentaciju za stručnu pomoć u rješavanju profesionalnog problema je nedovoljna ili loša informisanost. Loša ili nedovoljna informisanost može usmjeriti na izbor škole ili studija prema prijateljstvu. Tačnije, ukoliko je mlada osoba nedovoljno informisana njen izbor najčešće biva determinisan izborom većine vršnjaka – navodi Jasmina Đukić.

Greške u odluci

Prema njenim riječima, vršnjaci su ponekad presudan faktor pri opredjeljivanju za srednju školu ili odabir studija. Iako potreba za sigurnošću često iziskuje prisustvo druge osobe ili više njih, mladu osobu treba podstaći da razmotri uzroke povodljivosti i spremnosti žrtvovanja sopstvenih želja i sposobnosti u cilju održavanja drugarstva. Izbor zanimanja prema prijateljstvu može imati negativne posljedice, jer ne moramo biti sposobni za zanimanja za koja su se opredijelili i naši prijatelji.

- Usmjeravanje pažnje na ugled zanimanja, a manje na samu prirodu posla i uslove rada, čime se rizikuje mogućnost zapošljavanja nakon školovanja je veoma česta greška mladih prilikom izbora zanimanja – ističe naša sagovornica.

Ona smatra da je biranje najpopularnije škole jedan od značajnih razloga zbog čega dolazi do neusaglašenosti između potreba tržišta rada i profesionalnog izbora mladih, samim tim i do nezaposlenosti u kasnijem životnom dobu.

Značaj pravilnog izbora zanimanja mladih, dodaje, primjećuje se tek poslije nekog vremena. Jer, dobar izbor prije svega povećava šansu kasnijeg zaposlenja, dalje smanjuje stepen nezadovoljstva poslom, odsustvovanja i dugoročno daje pozitivne rezultate.                                                                                     

U porodici se formiraju prvi profesionalni uzori

Uticaj porodice na izbor zanimanja je značajan i proizilazi iz osnovnih funkcija koje porodica ima u socijalizaciji i formiranju ličnosti djeteta. U porodici se formiraju prvi profesionalni uzori, jer u prvim godinama dječijeg života roditelji predstavljaju „primarne modele rada“’ i drugo ekonomske mogućnosti porodice opredjeljuju izbor škole-fakulteta koju će djeca pohađati i utiču na njihove obrazovne i profesionalne aspiracije.

- Najvažnija uloga porodice prilikom profesionalnog razvoja je pružanje podrške. Važno je da se dijete podrži i ohrabri da samostalno i odgovorno odluči o svom budućem zanimanju.  Roditelji ne bi smjeli zaboraviti da su upravo oni svojoj djeci glavni izvor informacija, slušalac, stvaralac ravnoteže i motivator – upozorava Jasmina Đukić.

Ona smatra da treba shvatitti da priprema mladih ljudi za izbor budućeg zanimanja ujedno znači i pripremu za prihvatanje odgovornosti za svoju budućnost, svoje zapošljavanje, ali i za budući razvoj zemlje, jer nivo zaposlenosti oslikava socio-ekonomsko stanje jedne države.

Za pogrešna zanimanja školuje se 55 odsto generacije

Jasmina Đukić ukazuje na zabrinjavajuću činjenicu da kod nas 75 odsto generacije stiče pravo upisa na visokoškolske ustanove, dok skoro svi mladi sa stečenom kvalifikaciom za upis na visokoškolske ustanove upisuju studije, a samo je 20 procenata onih koji upisom studija dobija posao u struci.

To znači da se 55 odsto generacije školuje za pogrešna zanimanja, što je zastrašujuće veliki broj. Stoga je veoma važno da se mladi ljudi već prilikom upisa u srednje škole dobro informišu, te razmotre eventualne mogućnosti razvoja karijere u okviru zanimanja za koja su se opredijelili.

- Zavod će i ubuduće, shodno finansijskim mogućnostima, polagati pažnju na mlade ljude i pružiti preduslove za njihovo što podesnije upravljanje karijerom – najavljuje Jasmina Đukić.

 

Najnovije u rubrici