Objavljeno: sub, 27. apr, 2013.

Njemački klubovi i organizacija Bundeslige, savršena primjena ekonomskog modela u sportu

Sa blizu 400 miliona eura profita godišnje, Bajern Minhen, koji je „razbio“ Barselonu 4:0 u utorak u polufinalu Lige šampiona, naredne godine će postati treći najbogatiji klub na svijetu! A da li ste znali, da je finansijska moć „Bavaraca“ produkt koncepta, koji je jedan sin mesara iz Minhena naučio na biznis-seminaru u Njujorku?

henes 1 Njemački klubovi i organizacija Bundeslige, savršena primjena ekonomskog modela u sportuKompletan tim Borusije Dortmund, koja je u srijedu u polufinalu Lige šampiona pobijedila Real Madrid, košta 37 miliona eura, manje nego što je Liverpul platio za sada već zaboravljenog Endija Kerola.

Dok se evropska fudbalska javnost utrkuje u hvalospjevima Bajernu i Borusiji Dortmund, taktičkoj i tehničkoj moći njemačkih klubova na pragu finala LŠ, valja podsjetiti: u proljećnoj fati evrokupova Njemačka je imala sedam predstavnika, što je apsolutni rekord. A njihova moć, isključivo i jedino, leži ne čak ni na novcu, već u organizaciji, brižnom planiranju, odgovornosti i posvećenosti.

Lekcija života

Ali, vratimo se na masarevog sina. Njegovo ime je Uli Henes, bio je velika zvijezda 70-ih godina prošlog vijeka, prvak svijeta i Evrope sa Zapadnom Njemačkom. Već 1979. morao je završiti karijeru, u 27. godini zbog teške povrede. Mladić iz Ulma, živa legenda Bajerna, sa terena je hrabro „uletio“ u direktorsku fotelju finansijski uništenog kluba, onda kada to niko nije htio.

Istog ljeta, na savjet oca koji je decenijama uspješno vodio lokalnu mesaru, otišao je na kurs biznisa i menadžerstva u Njujork.

- Ostao sam zapanjen, koliko veliki klubovi američkih sportova liče na prave kompanije, brižnom i planskom organizacijom! To me naučilo da iskustva i znanja ekonomije prenesem na fudbal. I eto, gdje je sada Bajern – rekao je Henes prije nekoliko dana.

A to nije slika samo Bajerna. Svih 20 klubova Bundeslige, pred uvijek punim stadionima, neopterećeni dugovima, pravi su primjer modernih kompanija. Fudbal i ekonomija, ruku pod ruku – gdje, ako ne u Njemačkoj!

Ravnopravnost

U Njemačkoj ne može se desiti da bogati, strani ili domaći investitor ponudi ogroman novac za većinski paket akcija i od kluba stvori neki novi Mančester siti ili Pari Sen Žermen. To je ono što obezbjeđuje fer, zagarantovano takmičarski sistem u kojem niko nije finansijski povlašćen.

A vlasnici klubova, po zakonu koji je na snazi već tri decenije su navijači. Većinski „50+1“ paket akcija mora pripadati navijačima, čiji predstavnici aktivno učestvuju u radu borda direktora klubova. Takav sistem doveo je do toga da je Njemačka „navijačka Meka“, sa jeftinim kartama, vrhunskom atmosferom i uvijek punim stadionima.

Konačno, od sistema „50+1“ odstupaju tri kluba. Vlasnik Leverkuzena je farmaceutski gigant Bajer, Volfsburg vodi automobilska fabrika Folcvagen, a Hofenhajm softverski gigant SAP. Samo njima je, zbog decenija brižnog ulaganja u klub, dozvoljena potpuna kontrola.

 Strah od monopola

Ono što bi jedino moglo da uspori razvoj njemačkog fudbala je „novi Bajernov monopol“. Najbogatiji i najpopularniji klub u zemlji, u periodu od 1996. do 2010. osvojio je čak devet titula, a ovu sezonu završava sa rekordnom razlikom i brojem poena…

„Bavarci“ su na noge digli domaću javnost najavom već dogovorene kupovine prve mlade zvijezde Dortmunda Marija Gecea, vjerovatno i poljskog napadača Roberta Levandovskog. Ranije je na sličan način Bajern sputavao rivale nakon dobrih sezona (Mario Gomez iz Štutgarta, Manuel Nojer iz Šalkea, Miroslav Klose iz Verdera). Uništava li to minhenski klub konkurenciju?

Dortmund će imati 37 miliona eura da potroši na sigurno nekoliko kvalitetnih igrača iz drugih liga, a to što je Bajern potrošio toliki novac na mladog Gecea samo je veliki rizik. U svakom slučaju, kvalitet pojedinaca ne samo da ostaje u Njemačkoj, već jača novim mladim zvijezdama…

Jer, klub čiji cijeli prvi tim vrijedi manje od tih 37 miliona eura, a koji je na pragu finala LŠ, sigurno će na pravi način znati da ih uloži. Njemačka je zemlja najboljih fudbalskih ekonomista!

Gece Henesova „labudova pjesma“

Nije ni malo slučajno to što je, u ponedjeljak kada je Uli Henes, direktor Bajerna, optužen za utaju poreza preko računa u Švajcarskoj, objavljeno da je Bajern senzacionalno doveo prvu mladu zvijezdu Bundeslige Marija Gecea, za 37 miliona eura.

Istog dana njemačka kancelarka Anhela Merkel izrazila je duboko žaljenje i razočaranje u Henesa zbog afere, a on je ipak samo govorio o Geceu.

- Ova mladost, uz klasu tima koji već imamo, obezbijediće jak, vrhunski, najbolji Bajern u godinama koje slijede! – rekao je Henes u utorak.

Stadioni „svemirski brodovi“

Jedan od ključnih trenutaka ozdravljenja Bundeslige desio se 2006. godine, kada je Njemačka organizovala Svjetsko prvenstvo. Izgradnjom najmodernijih, pristupačnih i velikih stadiona bez atletskih staza navijači su privučeni na tribine, interesovanje za ligu je poraslo, a klubovi su mogli i da bez skupih karata profitiraju.

Najbolji primjer je futuristična „Alijanc arena“ u Minhenu, otvorena 2006, na kojoj je prošle godine organizovano finale LŠ.

Tehnika odraz novog stila

Partija Bajerna protiv Barselone, ali i igra Dortmunda u kontinuitetu, dokaz su da njemačke timove ne odlikuje više samo fizička sprema i upornost. Majstori poput Rojsa, Švajnštajngera, Gecea, odraz su i rezultat reforme sistema rada sa mladima.

Ključni trenutak bio je objavljivanje nacionalnog izvještaja „Bundesliga 2000“, koji je ukazao da mladi igrači treba da rade na tehnici. Kao i u Španiji, sve do 16. godine igrači rade na manjim terenima, isključivo na fudbalskom umijeću, a fizički aspekt se unapređuje kasnije.

Minimalne cijene karata

Prosječna sezonska karta, za sve mečeve Bajerna tokom „fudbalske“ godine košta 120 eura. Ta cijena je za pet eura manja kada je Borusija Dortmund u pitanju. Najniža sezonska karta za mečeve Kvins Park Rendžersa, posljednjeplasirane ekipe Premijer lige, košta 630 eura!

Njemački klubovi mogu da priušte sebi niže cijene karata, jer im je u interesu da imaju savršene odnose sa navijačima koji su uvijek tu, na svakom meču. Finansijsku održivost obezbjeđije 110 hiljada radnika u fudbalskoj „industriji“ Bundeslige…

Najnovije u rubrici