Ekologija - Srijeda, 15. novembar 2006. godine

VI PITATE, STRUČNjACI BIOTEHNIČKOG INSTITUTA ODGOVARAJUA

Kako protiv žilogriza

Štetočina žilogriz napada koštičave voćke naročito breskve na kojima izaziva značajne štete sve do njihovog sušenja. Kako, kojim sredstvom i u koje vrijeme se obavlja zaštita ugroženih stabala koštičavih voćaka i provode preventivne mjere, uzimajući u obzir karencu?

Najljubaznije molim za stručni savjet o zaštiti stabala koštičavih voćaka.

Smilja, Podgorica

Žilogriz (Capnodis tenebrionis) je štetočina koja napada sadnice i stabla koštičavog voća naročito breskve, trešnje, kajsije, izazivajući njihovo sušenje. Odrasli insekt je tvrdokrilac crne boje, dužine 2-3 cm, koji se čitave godine hrani na voćkama, peteljkama lišća i korom – pri tom ne pravi značajnije štete. Od početka juna do kraja avgusta ženka odlaže jaja ispod površine zemlje, blizu stabala voćaka. Nakon 10-20 dana iz jaja izlaze larve koje prodiru u korijenje i nanose glavne štete. Larve su žućkaste boje, s proširenim prednjim dijelom tijela, narastu do 7 cm. Bušeći hodnike prelaze iz tanjeg u deblje korijenje i mogu dospjeti u korijenov vrat i stablo iznad površine zemlje. Razvoj larve traje 1-2 godine. Napadnutim voćkama suše se pojedine grane, a zatim i čitava stabla.

Suzbijanje - prilikom sadnje i prvih godina razvoja voćaka, u vrijeme polaganja jaja, u junu, treba tretirati zemljište insekticidom, 30-ak cm oko stabla. Nakon tretiranja, sredstvo pomiješati sa gornjim slojem zemljišta. Takvo stablo zaštićeno je godinu dana. Od insekticida mogu se koristiti Lindan , Foksim i sl. zemljišni insekticidi.

Odrasle insekte treba skupljati i uništavati.

Dobrom agrotehnikom (obradom, đubrenjem) poboljšati razvoj mladih voćaka.

Jače zaražene sadnice i mlada stabla treba isčupati i spaliti zajedno sa korijenom.


Dragana Radunović, dipl.ing.