Društvo - Ponedjeljak, 24. oktobar 2011. godine

Tragom preporuke Evropske unije o ukidanju titula „gospođa“ i „gospođica“

Kako se zvaše, nevjesta?

Žene treba zvati isključivo imenom, smatraju u Evropskoj uniji, zbog, kako je saopšteno iz Brisela, stava da su titule „gospođica“ ili „gospođa“ – seksističke. Šta o tome misle Crnogorci

PODGORICA – Dok se Evropa bori sa dužničkom krizom i traži izlaz, iz Brisela je ovih dana stigao najmanje očekivani glas. Preporukom od 14. oktobra EU je tražila da se u komunikaciji sa ženama više ne upotrebljavaju titule „gospođa“ i „gospođica“. Žene treba zvati isključivo imenom, smatra EU, zbog, kako je saopšteno iz Brisela, stava da su titule „gospođica“ ili „gospođa“ – seksističke.

Evropska administracija je izdala i uputstvo o korišćenju rodnoneutralnog rječnika, koje je obavezujuće za sve evropske političare, prenijeli su svjetski mediji, među prvima Dejli mejl.

Zbogom sinjore, madam…

Feministkinje su, kako ovih dana pišu evropski mediji, ranije upozoravale da titule - sinjora, sinjorina, frau, frojlajn, mis, misis, madam, madmoazel i slične - predstavljaju uplitanje u privatni život žene, jer se zadire u njihov ljubavni život.

Kako bi na ovu preporuku Evropske unije reagovali Crnogorci, Pobjeda je pitala sagovornike različitih profila.

Profesorica Filozofskog fakulteta u Nikšiću dr Bojka Đukanović kaže da nema ništa protiv „ukidanja“ gospođa i gospođica u komunikaciji, kako je preporučila Evropska unija, ali jedino ukoliko je takvo rješenje posljedica toga što ti termini impliciraju bilo što drugo osim učtivo ponašanje.

- Ali, bez obzira na razlog, to će definitivno dovesti do neugodnih situacija u svakodnevnoj komunikaciji. Jer, obraćanje imenom podrazumijeva izvjesnu dozu intimnosti i to ne možete sebi priuštiti ukoliko ne poznajete osobu sa kojom komunicirate. Što se tiče Crne Gore, ovdje je bilo odomaćeno da se mlađoj osobi kaže gospođice, a starijoj gospođo, nezavisno od bračnog statusa i nije bilo nikakvih problema u komunikaciji – objašnjava dr Đukanović.

Pitanje za srećne zemlje

Prof. dr Branka Bošnjak iz Pokreta za promjene kaže da „samo srećne i sređene države danas razmišljaju i o takvim, usudiću se reći, sitnicama“.

- Za nas ima, svakako, mnogo bitnijih i prioritetnijih stvari. Ali u svakom slučaju drago mi je da se i to pitanje poteglo. Mislim da stvarno nema potrebe, iako je naš narod vrlo radoznao, da vas neko identifikuje da li ste udati ili ne. U komunikacijama te vrste to je potpuno nebitno, jer bi trebalo da vas posmatraju kroz vaše stavove, odnosno sadržaj onog što pričate, a ne kroz vaš bračni status. U našoj tradicionalnoj i još mačo sredini, ovo identifikovanje da li ste gospođica ili gospođa može da mijenja odnos prema toj osobi. Zato mislim da je uputstvo EU na mjestu, iako i dalje tvrdim da su neke stvari mnogo, mnogo bitnije od ovog pitanja – kaže Bošnjak.

Ime, prije svega

Predsjednik Udruženja banaka Crne Gore i direktor Hipotekarne banke Esad Zaimović kaže da podržava preporuku Evropske unije.

- Da se u Crnoj Gori odlučuje o oslovljavanju ženske polulacije imenom, glasao bih za. Ukidanje oslovljavanja sa gospođo i gospođice smatram jednim vidom smanjenja diskriminacije, što uvijek podržavam - objasnio je Zaimović.

Savjetnica crnogorskog premijera Gordana Jovanović kaže da je svaka institucionalna odluka koja doprinosi jačanju ravnopravnosti polova i antidiskriminaciji dobra i ohrabrujuća.

- Smatram, ipak, da je neophodno da, kao društvo, ali i pojedinci svi damo doprinos da žena u Crnoj Gori bude ravnopravno zastupljena u svim segmentima društva - kaže Jovanović.

Dobar potez EU

Profesorica crnogorskog jezika i književnosti Božena Jelušić sigurna je da je dosadašnja evropska poraksa u oslovljavanju dama bila „duboko seksistička, tim prije što se nikada ne pravi razlika između „gospodina“ i „gospodičića“.

- Ovi oblici - „gospođica“ i „gospodičić“ - mogli bi da se odnose isključivo na sasvim mlade osobe, odnosno na djecu. Kad su u pitanju odrasle osobe, takva praksa je smiješna, a može da bude i uvredljiva – smatra Jelušić.

Sagovornica Pobjede kaže da je oslovljavanje sa „gospođica“ u našoj zajednici „vrlo često način da se žena izvrgne dejstvu teških predrasuda o ostvarenosti isključivo kroz brak i kroz djecu“.

- Treba znati da je oslovljavanje stvar konvencije u svakoj društvenoj zajednici, koja se katkad može i preko noći promijeniti. Sjetimo se samo da se to dogodilo kad su nakon rata kod nas svi postali „drugovi“ i „drugarice“, a onda opet devedesetih „gospođe“ i „gospoda“. Ukoliko zaista želimo da poštujemo na isti način prava muškaraca i žena, ne vidim razloga da se i u Crnoj Gori ne poštuje preporuka EU, vezana za diskriminišuće, seksističko oslovljavanje žena shodno bračnom statusu – kaže Jelušić.

Bilo i prečih stvari

Antropološkinja doc. dr Lidija Vujačić kaže da Evropa ima prečih stvari od preporuka kako ćemo se oslovljavati, ali da objašnjenje EU ima i svoje utemeljenje.

- Birokrate iz Brisela preporučuju da u komunikaciji izbjegavamo izraze koji aludiraju na bračno stanje žena. Pretpostavljam da se i feministkinje slažu, s obzirom da odavno upozoravaju da su izrazi gospođica i gospođa seksistički i diskriminatorski. Mislim da je problematizovanje ovog pitanja bilo nepotrebno i da ima prečih i značajnijih stvari u ovom momentu. No, ako već govorimo o ovome, smatram da je, s jedne strane, ta preporuka pozitivna u smislu što će se izbjeći uplitanje u intimu dama, dok se sa druge strane urušava jezički folklor koji, sam po sebi, predstavlja zanimljivo polje komunikacije, pa i igre među polovima - kaže Vujačić.

U međusobnom oslovljavanju na ovim prostorima bilo je različitih varijanti – od toga da žena nije smjela pomenuti ime muža, nego ga je zvala „ej, čojek“, a on nju „ženo“ ili „nevjesto“, do gospode i gospođa. I danas se ponegdje zadržalo oslovljavanje starijih žena sa „strina“.

Oslovljavanje sa gospođa i gospođica na našim prostorima nema dugu tradiciju, s obzirom da smo od Drugog svjetskog rata do pred kraj 20. vijeka svi bili drugovi i drugarice.

Taman što smo uhvatili korak sa Evropom, sudeći po preporuci, moraćemo opet da mijenjamo navike.

Kako god hoće, samo da se razumijemo

- Kako god da me zovu, neće mi smetati, kao što nije ni do sada.

Za posao koji radim dobra komunikacija je vrlo bitna, zapravo presudna, i to je jedino što mi je važno. Neka me zovu kako hoće, samo da se razumijemo. Doduše, gospođica mi nešto ne pristaje – kaže u šali Olivera Đukanović, šefica Vladinog biroa za odnose s javnošću.

Kako sa damama

- Politički i jezički gledano, to je korektna odluka. U Velikoj Britaniji je odavno već na snazi srednje rješenje. To nije nametnula ni lingvistika, ni gramatika, nego život. Brak je, nažalost, ili na sreću, sve manje popularni vid zajednice dvoje ljudi - kaže komunikološkinja mr Milica Kadić-Aković..

Za preporuku EU misli da je fer, s obzirom da ne postoji distinkcija između oženjenog ili neoženjenog muškarca.

Muškarac je – gospodin bez obzira na godine i bračno stanje.

Pristalica sam da se ne pravi distinkcija između gospođe i gospođice, ali je potreban neki kurtoazni izraz za obraćanje licima koje ne poznajemo i nemamo slobodu da ih nazovemo imenom. Dakle, ja sam za to da gospođa bude jedan kurtoazni zajednički izraz da dame. To je pravi odraz vremena u kojem živimo i pravi odgovor našoj dragoj gospodi – muškarcima, kojima se obraćamo sa gospodine, bez obzira na bračni status - ističe Kadić-Aković.

Draga gospođo, učiteljice...

Šefica kabineta lidera SNP i savjetnica za evropske integracije Radmila Đurišić nije sigurna da bi u Crnoj Gori zaživjelo evropsko pravilo.

- Podržavam svaku vrstu zaštite privatnosti, ali nijesam sigurna kako bi se to prihvatilo u i dalje patrijarhalnoj Crnoj Gori. Sviđa mi se njemačko rješenje iz 1972. kada su oni zakonom propisali da se žene oslovljavaju sa gospođo - ističe Đurišić i podsjeća na, kako kaže, njoj omiljenu pjesmu Vita Nikolića - Draga gospođo učiteljice.

Mora se, kaže ona, zadržati neki vid zvanične komunikacije da bismo dali odgovor na pitanje kako da se obratite ženi koju prvi put vidite i ne znate joj ime. Treba da postoji, smatra Đurišić, i određena vrsta ženstvenosti i u oslovljavanju.

Važnije je kako se žene tretiraju

Predsjednik odbora direktora Rudnika uglja Pljevlja Predrag Bošković kaže da ne vidi koja je svrha preporuke EU, ali da on nema problem da se prilagodi bilo kojoj odluci ili pravilu.

- Važnije je kako se žene tretiraju, nego kako se oslovljavaju. Ako, međutim, nekom smeta oslovljavanje sa gospođa ili gospođica ja se drugim pravilima lako mogu prilagoditi - kaže Bošković.

On priznaje da ne može procijeniti da li bi to pravilo, ukoliko bi bilo prihvaćeno, moglo odmah biti prihvaćeno u Crnoj Gori.

Dinoša glasa za madam

Ministar za ljudska i manjinska prava Ferhat Dinoša kaže da bi gospođu i gospođicu najbolje mogao da zamijeni atribut madam i da bi on jednako dobro pristajao ženama „sa mužem ili bez njega“.

- U komunikaciji ispred imena žene neki atribut mora da postoji. Najbolje bi bilo da to bude madam jer bi, čini mi se, objedinio sve - godine, rasu, stil, ukus..., objašnjava ministar Dinoša.

Dinoša nije siguran da li bi taj prijedlog odmah u Crnoj Gori bio prihvaćen. Kao sve i to bi, dodaje on, trebalo korak po korak primjenjivati.

- Dileme nemam da bi žene trebalo da vode čovječanstvo. Tada bi svijet bio kvalitetniji - kaže Dinoša.

Smijeh

Mnoga zvučna crnogorska emena raznih profila, koja je Pobjeda juče pozvala, nijesu prihvatila da saopšte svoj stav.

Smijeh je bio njihov jedini odgovor na pitanje kako komentarišu to što je EU „ukinula“ gospođe i gospođice.

Čojek žena

- Sjetimo se stare crnogorske - čojek žena - referentne sintagme za uspješnu i moralnu pripadnicu ljepšeg pola - kaže dr Dragan Lajović, predsjednik odbora direktora Investiciono-razvojnog fonda.

Lajović podržava preporuku EU i predlaže da se svima ime piše i izgovara prije titule.

- Sintagmu jači pol nikada ne treba vezivati samo za muškarca. Za mene je jači pol onaj koji doprinosi bilansu samoizdržavanja porodice, kompanije - objašnjava Lajović i podsjeća na respektabilnu Asocijaciju poslovnih žena Crne Gore.

Crnogorcima sada još jednostavnije

Predsjednik sindikata KAP-ove fabrike aluminijuma Rade Krivokapić kaže da je prijedlog Evropske unije o ukidanju gospođa i gospođica dobra stvar.

- Koliko smo samo puta pogriješili kad smo se nekoj obratili sa gospođo ili gospođice. Sigurno je da je bilo i uvrijeđenih, zato što nijesmo pogodili je li udata ili nije, vodeći se isključivo godinama naših dama - kaže Krivokapić.

Ovaj sindikalni lider smatra da je preporuka EU olakšanje za crnogorske muškarce, koji više ne moraju da razmišljaju kojih je godina i bračnog stanja dama kojoj se obraćaju.

Na pitanje koliko je obraćanje isključivo imenom problem u komunikaciji sa nepoznatom ženom, Krivokapić, pomalo u šali kaže – problema nema.

- Ova preporuka je dobra da se na jednostavan način upoznate sa ženom. Sad morate odmah da je upitate kako se zove, a da to ne bude shvaćeno kao nepristojnost, nego kao početak razgovora - kaže Krivokapić.


Vesna Šofranac, Mira Milović