VELIKI JUBILEJI I MOGUĆNOST NjIHOVOG KORIŠĆENjA ZA TURISTIČKU PREZENTACIJU KULTURNE PONUDE CRNE GORE
Evo ti ga rode, neću ti ga Bože
Kotor i Crna Gora ove godine proslavljaju dva izuzetno važna jubileja - 1.200 godina od prenosa mošti svetog Tripuna u Kotor i učešća kotorskih mornara u tom prenosu i njegovoj proslavi, što se povezuje sa postojanjem preteče današnje Bokeljske mornarice. Bez sumnje, dva rijetka jubileja, sa tako dugom tradicijom. A oba pripadaju dijelu kulturne baštine Crne Gore, bez obzira ko ih baštini.
Jedan od dva jubileja, 1.200 godina dolaska mošti svetog Tripuna u Kotor (809. godine ), već je daleko poodmakao u realizaciji programa proslave. Iako u suštini sa dominantno religioznim obilježjem, ova proslava i po tome, ali i po pratećim sadržajima programa proslave, oslikava svojstva i karakteristike kulturne osobenosti Crne Gore, dijela njenog naroda koji baštini osobenosti kulture koja ga čini segmentom nacionalne, vjerske i kulturne različitosti Crne Gore.
Ono što u vjerskoj različitosti pripadnika iste religije ovaj jubilej čini značajnijim, jeste činjenica da je Sveti Tripun svetac nepodijeljene crkve, i kao takav poštovan sve do raskola 1.054. godine, a kroz simbolična učešća u liturgijskom slavlju, ta je tradicija zadržana do danas (kađenje mošti sveca od strane pripadnika pravoslavnih i katolika). To je još jedan dokaz da multivjerska pripadnost ne treba da bude prepreka međuvjerskoj saradnji i poštovanju. To jeste smisao uvažavanja različitosti među narodima, a ne njihovo isticanje radi određenog cilja.
I religija je dio kulturnog nasljeđa, kao što je dio tog nasljeđa u funkciji religije. Zato se u ovom jubileju oni moraju posmatrati u međusobnoj povezanosti.
Prva crkva posvećena svetom Tripunu, koju opisuje Konstantin Porfirogenet, skromnih dimenzija i očigledno pogrešno prevedena kao crkva okruglog oblika, što je potvrđeno arheološkim istraživanjima nakon zemljotresa 1979. godine, gotovo tri vijeka je predstavljala kultni objekat pripadnika hršćanske religije, one iste zbog koje je Tripun progonjen od rimskog imperatora Decija 249 – 250 godine, i kada je, na sudskom procesu, na pitanje Akvilina: Kojeg si stanja, kazao da je hrišćanin. Nakon trodnevnog mučenja, odrubljena mu je glava, koja se danas posebno poštuje među relikvijama.
Na temeljima pomenute crkve, podignuta je današnja crkva - 1.166. godine, ili, kako je prilikom posjete gospođe Eleonore Ruzvelt Kotoru, don Niko Luković kazao: „Ova je crkva podignuta 326 godina prije otkrića Amerike„. U malo riječi sadržano je mnogo argumenata o starosti kulturne baštine Evrope, i ne samo geografskoj pripadnosti ovog dijela jadranske obale Evropi, već i njenoj kulturnoj pripadnosti.
Nedavno promovisana poštanska marka, zajednički poduhvat Pošte Crne Gore i Pošte Republike Hrvatske, „Sveti Tripun – 1.200 godina - Kotor", svojevrsno je sredstvo promocije ovog jubileja, ali ne samo njega kao događaja, već njegovih sadržaja, a to je dio kulturne baštine Crne Gore.
U godini jubileja, svoj jubilej proslavlja i Bokeljska mornarica, tradicionalna organizacija pomoraca sa višestrukim zadacima u prošlosti: odbrandbenim, socijalnim, humanitarnim, edukativnim, esnafskim i dr. Prolazeći kroz mnoga ratna iskušenja za slobodu mora i plovidbe, u borbama protiv pirata i gusara, prolazila je i kroz „borbe„ protiv mnogih režima, što je za posljedicu imalo, ponekad, zabranu njenog djelovanja, proglašavanje memorijalnom organizacijom, ili zamiranje njenih funkcija. Ali, uprkos svemu, ona se održala kao tradicionalna organizacija. Živa institucija kulture, nadaleko poznata u svijetu. Poznata i po stihovima pjesme uz koju pleše tradicionalno kolo:
"Uljezimo svi u kolo,
rukama ruke pružimo,
pokažimo svim okolo,
da slogu bratsku vriježimo.
Potvrdimo uz prigodu i mi,
kao naši đedovi,
da u rodu – ne zaludu,
jedne smo majke sinovi.“
Ovi stihovi se ovdje ne prepoznaju samo po riječima, već i po djelima.
Neka tako ostane. To je budućnost zajedništva na ovim prostorima, to je načelo Bokeljske mornarice, koje garantuje smisao njenog postojanja.
Pored Izložbe fotografija „Bokeljska mornarica 1861 – 1961“ , čiji je organizator Pomorski muzej Crne Gore - Kotor, jubilej Bokeljske mornarice biće obilježen naučnim skupom, izdavačkom djelatnošću i drugim vidovima sadržaja velikih jubileja.
U vrijeme kada tražimo „novu„ ponudu, prilagođenu novim trendovima u turizmu, sa ovom ponudom, sigurno ne bi se trebali osjećati inferiornim na turističkim sajmovima i berzama, pred ekspertima koji nam govore da smo skupi za ono što nudimo. Za ovaj „proizvod„ to, zasigurno, ne bi mogli reći. Ali, sa njim treba upoznati one kojima ga nudimo. A turisti kojima je kultura primarni motiv kretanja, čini segment od pet do 10 odsto ukupnih turističkih kretanja u svijetu. To je, u apsolutnom broju, između 45 i 90 miliona na svjetskom nivou, prema broju turista u međunarodnim kretanjima 2007. godine. Da li i na koji način se obraćamo ovom segmentu turista, nije na organizatorima pomenutih i sličnih manifestacija da daju odgovor.
Muzej sakralne arhitekture
Odolijevala je kotorska Katedrala mnogim zemljotresima, nakon kojih je četiri puta restaurirana, uvijek u stilu vremena nastanka zemljotresa, posljednji put nakon zemljotresa 1979. godine. Zato jeste svojevrstan muzej sakralne arhitekture minulih epoha, od romanike do baroka. Njeno skorašnje podizanje Papskim dekretom na rang Bazilike, dodatna je potvrda njenog značaja i vrijednosti među katedralama u Evropi.
Zbirka njenog relikvijara i crkvenog inventara, oltarska pala, slike, liturgijski predmeti, djela su kotorske zlatarske, slikarske i dobrotske čipkarske škole.
Mnoge od ovih predmeta imaće priliku da vide posjetioci Kotora, na izložbi koja će biti organizovana povodom jubileja koji se proslavlja, ali i Zagrepčani i posjetioci Zagreba u vrijeme održavanja ove izložbe, krajem 2009. godine. Da će na izložbi biti predstavljeno ono što ima visoku umjetničku vrijednost, govori i činjenica da će u izboru eksponata učestvovati eminentni stručnjaci iz Italije, Hrvatske i Crne Gore, uz koordinaciju prof. dr Radoslava Tomića i mons. Antona Belana, generalnog vikara Kotorske biskupije.
Kotor ne treba da sanja
U zemljama EU, ali, uz određene uslove, omogućava učešće i zemalja van EU, svake godine se poneki od gradova proglašava gradom kulture ili događaj evropskim mjesecom kulture, evropski dani kulture itd., za dotičnu godinu. Naravno, riječ je o projektima koji imaju za cilj promociju evropskog identiteta i zajedništva, jednom riječju multinacionalni pristup.
Kada je 2.000. godine proslavljan jubilej hrišćanstva, Rim je posjetilo 23 miliona turista. Naravno, riječ je o broju koji Kotor može da sanja. Ali, Kotor ne treba da sanja da svojim kulturnim vrijednostima pripada Evropi. Nijesu li pomenuti jubileji ovako duge tradicije dokaz tome?