Ponedjeljak, 30. novembar 2009. godine



  • Naslovna strana
  • Slika dana
Mail lista

Opšta mail lista
Marketing
Izdavačka djelatnost


  • Kursna lista
  • Meteo
USD USD 1.2697
JPY JPY 106.41
GBP GBP 0.82205
CHF CHF 1.2837
AUD AUD 1.3845

Konvertor valuta
Ostale Valute
Trenutne temperature:


 

 

 

Društvo - Ponedjeljak, 30. novembar 2009. godine

KAKO SE SPROVODE KONCESIJE U ŠUMARSTVU

Ne treba sjeći šume dok je drvo jeftino

Podgorica - Većina koncesionih ugovora za šume sklopljena je na sedam, 15 i 30 godina. To još nije urađeno samo u rožajskoj opštini, ali je Uprava za šume Ministarstvu ekonomije uputila prijedlog da i Rožajci završi ovaj posao. Iz Uprave su predložili povlastice i popuste za sve koji krajem ove i tokom naredne godine pristupe takozvanoj sanitarnoj sječi i njezi šume. Prihvaćen je i osnovni model da se plaća samo ono što se posiječe. Međutim, postavlja se pitanje održivosti ovih ugovora u godini krize.

- "Vektra" ove godine nije posjekla oko 150.000 kubika šumskog drveta u Pljevljima, ali to ipak nije razlog za raskid ugovora. Niko nije lud da tjera "Vektru" da siječe, kao prije dvije godine, ako nijesu obezbijedili sredstava da to i prerade. Imamo obećanje kompanije da će u narednih 15 godina realizovati to što je bilo planirano, kako bi se i ova mjera sanitarne sječe sprovela, naglasio je za „Pobjedu” direktor Uprave za šume Crne Gore Radoš Šućur.

Šućur navodi i primjer koncesionara iz Plava koji je već na startu sam odustao.

- Zaletio se, kaže, dao je visoku cijenu i ne može to da podnese. Hoće da raskine ugovor, što je potpuno normalno. Narednih godina imaćemo vjerovatno i raskidanja ugovora. Ne treba da ih tjeramo da sijeku šume, jer su ove godine potpuno pale cijene sirovine, kaže Šućur.

- Švajcarska neće da siječe šumu osim kad ima dobru cijenu. Moramo se ponašati malo liberalnije, da se tržištu prilagodi čitava država i ekonomski kapacitet šuma. Zašto sjeći kada to nije ekonomski isplativo? Dakle, Uprava za šume ne može i neće nikome, mimo ugovora, bilo šta uraditi.Uz sanacioni plan koji se sad radi treba napraviti neke popravke - dodaje Šućur.

- Ako jedna Brezna i jedna pilana, koja je radila sto godina ali nije mogla da radi poseljednjih 15, uplati državi 500.000 eura i eksploatiše sve što je bilo planirano - to je dobar podatak. Zato ugovore i sve drugo što je dugoročno urađeno treba i dalje održavati, ali ponešto i ispravljati. To je bio strateški cilj nacionalne šumarske politike. Uprava za šume će se ponašati u skladu sa nacionalnom šumarskom politikom i stavovima Vlade - naglasio je on.

Šućur podsjeća da se zakon i osnove struke moraju poštovati.

- Ako me upozori inžinjer šumarstva da bi neko htio ove godine da posiječe sve ono što valja, a da ostane ono što ne valja - to ne bi moglo. Slušaćemo stručnjake koji dobro poznaju ovaj proces - zaključio je Radoš Šućur.

Naslov:Anđelić: Imamo zaliha za izvoz

Pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede dr Milosav Anđelić naglasio je da koncesionari moraju daleko veću pažnju usredsrijediti ka kvalitetnijem i optimalnijem planiranju otvaranja šumskih komunikacija. Anđelić je saopštio da je, u sklopu pilot - projekta nacionalne inventure šuma na cijeloj teritoriji Crne Gore, evidentno povećanje drvne zapremine. Metodologija te inventure je veoma precizna, jer je njemačka.

- Povećanje drvne zapremine registrovano je na prostorima koji su udaljeniji od puta. Međutim, oko puta i na onim otvorenim komunikacijama imamo smanjenje drvne zapremine. U globalu, imamo veću drvnu zapreminu, ali će period koji slijedi zahtijevati mnogo striktnije sprovođenje propisa u izgradnji puteva, kako od strane Uprave za šume koja to kontroliše, tako i od inspekcijskih organa da se šume ravnomjerno otvaraju. Jer, zaliha definitivno imamo, rekao je Anđelić.

Naslov:Sedamdeset drvoprerađivača u Rožajama

Šućur je pozvao predstavnike „Elproma” da dođu u Pljevlja i isprave uočene greške. On je rekao da je u Rožajama problem što tamo radi 70 prerađivača, a ukupno ima samo 30.000 kubika koje mogu da posijeku. Moramo jednom odlučiti kako dalje da razvijamo i Rožaje i sva ostala područja - zaključio je on.


D.Cvijović