PREDSTAVNICI MANjINSKIH ZAJEDNICA O PREDLOŽENOM MODELU AUTENTIČNE ZASTUPLjENOSTI U NACRTU IZBORNOG ZAKONA

Bošnjaci podržavaju promjene, Albanci ne daju stečena prava

Nijesmo potpuno zadovoljni, ali podržaćemo nacrt zakona - rekao je Kemal Purišić. Ako tekst nacrta bude usvojen, žalićemo se Ustavnom sudu – poručio Genci Nimanbegu

Podgorica – Nema razloga da bilo koja manjinska zajednica strahuje od predloženog modela autentične zastupljenosti manjina u parlamentu. On je dovoljno komotan da svako ko se organizuje na pravi način dobije adekvatan broj predstavnika u parlamentu – kazao je za „Pobjedu” predstavnik Bošnjačke stranke u radnoj grupi za usklađivanje izbornog zakonodavstva sa Ustavom Crne Gore Kemal Purišić.

Purišić, čija će stranka podržati tekst nacrta u Skupštini, kazao je da je bilo teško naći dobra rješenja, ali da je radna grupa, ipak, uspjela da uradi „dosta dobar” prijedlog.

- Nijesmo potpuno zadovoljni, ali morali smo tražiti kompromis, s obzirom na to da zakon traži podršku dvije trećine poslanika – podsjeća Purišić.

- Naša partija je imala određene rezerve koje smo stavili do znanja radnoj grupi, u smislu da je moguće da na nekim budućim izborima imamo afirmativnu akciju obezbijeđenu kroz izborni proces i zakonodavstvo, ali da nemamo autentičnog predstavnika u parlamentu. To jeste, po nama, problem, jer mislimo da je ustavna norma jasna, da traži da u svakom slučaju i na svim izborima obezbijedimo autentičnog predstavnika u parlamentu. Nadamo se, ipak, da se to neće desiti i da ovaj model obezbjeđuje uslove da sve manjinske zajednice imaju autentične predstavnike – rekao je Purišić.

Po njegovom mišljenju, predstavnici albanskih partija trebalo je da budu spremniji na traženje kompromisnog rješenja.

- Nije dobar pristup predstavnika albanske nacionalne zajednice da ne koriguju svoju polarnu poziciju. Ostali su dosljedni početnom prijedlogu i nijesu htjeli da ga koriguju. To se pokazalo problematičnim u radu radne grupe, jer se morao tražiti kompromis – rekao je Purišić.

Potpredsjednik Nove demokratske snage Forca i član radne grupe Genci Nimanbegu kazao je za „Pobjedu” da se rješenjima radne grupe svjesno iskazuje spremnost da se krši Ustav i odredbe o autentičnoj zastupljenosti.

- Ukoliko bi predloženo rješenje bilo usvojeno, to bi značilo kršenje Ustava Crne Gore i odredbe o autentičnoj i proporcionalnoj zastupljenosti. Ukoliko do toga dođe, žalićemo se Ustavnom sudu – najavio je Nimanbegu.

Podsjetio je da su predstavnici albanskih partija i koalicija ostali pri zajedničkom stavu koji se zasniva na „zadržavanju stečenih prava i njihovom unapređenju, shodno članu 79 Ustava Crne Gore, koji govori o autenitičnom i proporcionalnom predstavljanju u parlamentu”.

- Radi se o zadržavanju decenijskog rješenja o posebnoj izbornoj jedinici iz koje se bira pet poslanika iz nacionalnih stranaka – objasnio je Nimanbegu.

On smatra da je rad u radnoj grupi pokazao da nije postojala volja da se „ozbiljno priđe reformi izbornog procesa”.

- To se najbolje vidi po tome što su partije na vlasti dale skoro deset prijedloga, koji su bili, čak, dijametralno suprotni. Da se htjelo rješenje, trebalo je da vladajuća većina da usaglašen prijedlog odmah po formiranju radne grupe.Ta konfuzija u brojnim prijedlozima na kraju je proizvela da se „reforma” izbornog zakonodavstva najviše bavila samo time kako ukinuti stečena prava Albanaca – kazao je Nimanbegu.

- Predloženim rješenjima, hipotetički, ako jedna partija koja predstavlja jednu manjinsku zajednicu pređe cenzuz od tri odsto, recimo 3,1 odsto, osvojila bi, najvjerovatnije, dva mandata, kao i građanske partije. Tu nema afirmativne akcije. Ostale partije, iako bi prešle predviđenih 0,7, a manje od tri odsto, ne bi dobile mandat i tu bi se kršila odredba o afirmativnoj akciji, jer je ne bi bilo. Podsjećam, Miodrag Vuković u javnom nastupu traži da se ukine afirmativna akcija, iako je Ustavna odrednica i demokratska tekovina kojom se teži poboljšanju statusa neke zajednice koja nije ravnopravna sa većinskom – kaže Nimanbegu.

On dodaje da manjinske zajednice treba da imaju „ravnopravniji položaj”. Istakao je da legitimitet autentičnog zastupanja daju glasači, ali i međunarodna zajednica, koja, kako je kazao, o pitanju položaja Albanca u Crnoj Gori kontaktira poslanike iz nacionalnih stranaka.

Član radne grupe iz Demokratskog saveza u Crnoj Gori Mehmet Bardhi ranije nam je kazao da ako njihovi zahtjevi ne budu uvaženi, za Albance će tekst nacrta biti neprihvatljiv.

Prema rješenjima radne grupe, Crna Gora je jedna izborna jedinica i nema garantovanih mandata. U raspodjeli mandata učestvuju liste koje osvoje najmanje tri odsto ukupunog broja važećih glasova u izbornoj jedinici. Izborne liste koje učestvuju za autentičnu zastupljenost manjinskog naroda ili manjinske nacionalne zajednice, ako ne pređu opšti cenzus, a pojedinačno osvoje najmanje 0,7 odsto važećih glasova, steći će pravo učešća u raspodjeli mandata kao jedna, zbirna lista sa ukupno dobijenim brojem važećih glasova.

HGI čeka cenzus za manjine ispod dva odsto

Hrvatska građanska inicijativa insistira da izborni cenzus za manjine koje čine manje od dva odsto stanovništva Crne Gore bude 0,2 odsto.

- Za manjine koje čine manje od dva odsto stanovništva još nije određen cenzus prolaznosti. Ostajemo pri stavu da taj procenat treba da bude 0,2 odsto i insistiraćemo na tome – kaže za „Pobjedu” predsjednica Hrvatske građanske inicijative Marija Vučinović.

- Čekamo da dobijemo tekst nacrta, jer o modelu znamo iz medija. Kada rješenja dobijemo u pisanoj formi, komentarisaćemo – kazala je.

Predloženi model u tekstu nacrta predviđa da izborni cenzus za manjine koje čine manje od dva odsto stanovništva Crne Gore bude od 0,4 do 0,7 odsto, zavisno od dogovora.